Gradimo europsko: Kako zaštititi domaću građevinu od nelojalne konkurencije

Turska tvrtka Kolin Inşaat iz Ankare, koja se neuspješno natjecala u postupku javne nabave za izgradnju željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, izgubila je spor jer Turska nema potpisan međunarodni sporazum s EU u području javne nabave. Koji je značaj presude Suda Europske unije u predmetu Kolin Insaat i možemo li u javnonabavnim postupcima isključivati ponuditelje iz zemalja koje nemaju potpisane međunarodne sporazume, jedna je od tema nadolazeće konferencije Hrvatske gospodarske komore i Odvjetničkog ureda Ljubenko & Partneri o javnoj nabavi građevinskih radova, koja će se u HGK u Zagrebu održati 19. prosinca.

Naime, gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje, poput Turske, nisu sklopile takav međunarodni sporazum s EU, ne mogu sudjelovati u postupku javne nabave u EU zahtijevajući jednako postupanje u odnosu na ponuditelje iz država članica ili ponuditelje iz trećih zemalja koje takav sporazum obvezuje. Također, oni se ne mogu pozivati na odredbe direktive koja je relevantna u području javne nabave kako bi osporili odluku o dodjeli predmetne nabave. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj ističe da je ključno zaštititi domaće tvrtke od nelojalne konkurencije iz trećih zemalja, odnosno dovesti sve u ravnopravan položaj u odnosu na propisane uvjete.

Kakvo je trenutno stanje u inženjerskoj i projektantskoj djelatnosti? Rastu li pokazatelji?

Kada gledamo ukupnu djelatnost, izgleda solidno. Rastu prihodi, dobit, plaće, broj zaposlenih, a i prihodi od izvoza. No, u periodu od 2015. do 2022. godine vidimo da je došlo do određene atomizacije, tj. usitnjavanja na tržištu. Preko 50% poduzeća registrirano je u djelatnosti ili bez zaposlenih ili sa samo jednom zaposlenom osobom. Manje od 5% poduzeća u djelatnosti imaju 11 ili više zaposlenih.

Kako se takvo stanje onda odražava na javnu nabavu?

Omjer procijenjene i ugovorene vrijednosti kod javne nabave usluga ima tendenciju pada. Kada to povežemo s porastom cijena radova i povećanjem troška plaća, to vodi do ugovaranja više poslova gdje je kvaliteta usluge na nižoj razini. Angažman bude nužan i minimalan. Mali broj poslovnih subjekata, njih oko sedam posto, sudjeluje u postupcima javne nabave, a javna nabava čini značajan dio ukupnih investicija u građevinarstvu. I to je moguće povezati s rascjepkanim tržištem, previše je malih i mikro tvrtki koji ne mogu konkurirati na natječajima javne nabave.

Potiče li dovoljno trenutni sustav ocjenjivanja ponuda kvalitetu?

Nefinancijski dio najčešće se boduje kroz broj izvršenih usluga, što znači da će tvrtke povećavati broj odrađenih poslova, no ne nužno i njihovu kvalitetu jer im ona neće pridonijeti daljnjem angažmanu. Na kraju krajeva, ugovor se dodjeljuje ponudi s najnižom cijenom, a to do sada nije dovelo do najboljeg omjera cijene i kvalitete u praksi. To je tema koja se već dugo provlači kroz građevinsku struku i koja se nadovezuje i na održivost našeg stambenog fonda i infrastrukture, što nije moguće ako ne pojačamo fokus na kvalitetu. Naime, ako je u svim fazama projekta i kod svih sudionika gradnje fokus na kvaliteti, onda znači da ćemo realizirati nešto što je otporno, dugovječno i u skladu s potrebama društva i gospodarstva.

promo

Koliko trenutni sustav štiti domaće tvrtke u građevini od konkurencije iz trećih zemalja?

Pravila sudjelovanja trećih zemalja u postupcima javne nabave ovise o tome ima li ta treća zemlja potpisan međunarodni sporazum s EU u području javne nabave. Naručitelji iz država članica ne smiju nepovoljnije postupati s tvrtkama iz trećih zemalja koje su potpisnice takvog sporazuma u odnosu na gospodarske subjekte iz EU. Tvrtkama koje dolaze iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum naručitelj može dopustiti sudjelovanje u javnoj nabavi unutar EU, ali tada se te tvrtke za vrijeme postupka ne smiju pozivati na pravo EU. Ako im omoguće sudjelovanje u postupku, naručitelji mogu gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum dodijeliti kompenzacijske mjere i primijeniti na njih drugačiji pravni režim sudjelovanja u postupku.

Kako onda postupati kad je pitanju više ponuditelja, a jedan je primjerice iz treće zemlje?

To je dio pitanja na koje za sada ne postoji izričit odgovor, kao ni kod podružnica tvrtki. To su pitanja koja želimo otvoriti na našem događanju 19. prosinca. Očekujemo sve relevantne dionike javne nabave, kao i predstavnike javnih naručitelja, izvođača i stručnjaka koji sudjeluju u javnoj nabavi radova. Želimo stvoriti nove obrise sustava te kroz javnu nabavu dalje nastaviti jačati našu građevinu, našu inženjersku i projektantsku djelatnost. Neke zemlje imaju porezne olakšice za radove koje izvode izvan zemlje, a za svoje tvrtke unutar svojih nabava povlašten tretman. Prirodno je da činimo sve da isto omogućimo tvrtkama unutar EU, pa tako i hrvatskim.

O sporovima i izmjenama ugovora

Na konferenciji HGK u prosincu bit će riječi i o rješavanju građevinskih sporova putem vijeća za rješavanje sporova te o modelima izmjena ugovora, kao i o utjecaju javne nabave na stanje u djelatnosti.

U prvom bloku „Rješavanje sporova sa i bez VRS modela“ prezentirat će se novine oko ustrojstva Pravilnika o VRS pri HGK, liste članova VRS-a, ali i drugi aspekti rješavanja sporova izvan modela Vijeća rješavanja sporova. S obzirom na izrazito povećanje broja sufinanciranih projekata EU, ali i s obzirom na složenost drugih projekata, logičan je trend porasta broja građevinskih sporova koji zahtijevaju brza rješenja radi izbjegavanja sudskih postupaka. U dijelu konferencije „Izmjena ugovora - Rok i cijena“ prezentirat će se aktualna problematika izmjena ugovora glede roka i cijene, osobito s aspekta sufinanciranih projekata iz sredstava EU, u kontekstu javne nabave. Tema drugog bloka je potencirana izrazitim potrebama javnih naručitelja, izvođača, stručnih nadzora, projektanata i drugih sudionika gradnje; radi razmatranja više modela rješavanja izmjena roka i cijene u ugovoru o građenju.

Više informacija o konferenciji dostupno je OVDJE.