Šampionska turistička sezona, Vir najbolji i u listopadu

Sportskim rječnikom rečeno, otok Vir ovu turističku i šampionsku sezonu rutinski privodi kraju bez neizvjesnosti oko krajnjeg ishoda. Vir je ovogodišnji hrvatski turistički prvak, a potvrdio je to i u listopadu kada je s 137.649 noćenja ponovno ostvario više od svih, kao što je od 1. siječnja do 31. listopada s ukupnom brojkom noćenja od 2.237.229 značajno nadmašio sve druge domaće turističke destinacije. U ovogodišnjoj igri manjih brojki i mogućnosti da se nešto promijeni, koliko zbog krize s koronavirusom toliko i zbog samog kraja kalendarske godine, ukupni zaostatak drugoplasiranog Rovinja od 413.465 noćenja ili trećeplasiranog Medulina od 795.757 noćenja, takvu misiju čini nemogućom. Vir će na kraju turbulentne 2020. godine oko Virskog prstena oviti turistički lovorov vijenac, kao jedina hrvatska destinacija koja je ostvarila više od dva milijuna noćenja (još polovicom rujna) te vjerojatno jedna od dvije ili tri domaće destinacije koje će u nezapamćenoj krizi putovanja na kraju balade imati više od 1,5 milijuna noćenja. Ovu će brojku osim Vira i Rovinja (1.823.764 noćenja) dohvatiti možda još jedino Medulin (1.441.472), dok će za Poreč (1.368.046), Mali Lošinj (1.297.518), Crikvenicu (1.280.200), Umag (1.263.153) i Novalju (1.224.116) to biti teška i gotovo nemoguća zadaća. Ostatak društva u top 10 domaćeg turizma čine još Krk (921.291 noćenja) i Zadar (920.445), no za ove će dvije destinacije uspjeh predstavljati i milijunski iznos noćenja na kraju godine.

Koliko god se činilo da je Vir neočekivano zasjeo na domaći turistički tron, toliko je ta činjenica zapravo daleko od pravog iznenađenja. Vir je već cijelo desetljeće u 20 najboljih turističkih destinacija u Hrvatskoj i najbolji u Zadarskoj županiji, dok će ove godine zabilježiti i petu uzastopnu godinu u top 10 domaćih destinacija. Dakle, bit će ponovno u eliti hrvatskog turizma, pa je teško zaključiti kako je Vir turistička nepoznanica ili iznenađenje. Drugo, korona kriza samo je otkrila općenite slabosti i manjkavosti većine elitnih hrvatskih turističkih destinacija. Naslonjene na dnevni ili takozvani city break doživljaj i promet gostiju (tri do četiri noćenja u prosjeku), odnosno ovisne o kruzerskom prometu i velikim festivalskim događajima, ovog su ljeta te destinacije u srpnju i kolovozu potpisale kapitulaciju. Dubrovnik je tako od početka godine do 31. listopada zabilježio 798.558 turističkih noćenja, što je katastrofalnih 18,8 posto od lanjskog prometa u istom periodu (4.245.592 noćenja). Nešto bolje prošao je Split s 805.979 noćenja i 29,8 posto od prošlogodišnjih brojki (2.706.163), odnosno Zagreb s 31,6 posto (sada 704.550, lani 2.226.654 noćenja). Zato ovogodišnjih 86,8 posto udjela u rekordnim brojkama noćenja iz 2019. godine, ostvarenih na Viru, izgledaju nemoguća misija za sve najbolje u hrvatskom turizmu, s izuzetkom klasičnih, ali značajno manjih vikendaških destinacija – Dobrinj (85,9 posto), Vodnjan (77,9 posto) ili Rogoznica (66,4 posto). Njihov uspjeh, kao i ukupni trijumf Vira, skreću pažnju na novu činjenicu.

Stranci su u značajnoj brojci vlasnici objekata na otoku, obiteljskih kuća, vikendica, stanova i apartmana, pa je njihov dolazak na Vir – unatoč koroni – bio manje neizvjestan nego dolazak turista u bilo koju drugu destinaciju. Ono što je bilo neizvjesno, bilo je pitanje trenutka otvaranja granica, tako da je Vir s prvim dolascima stranaca na Jadran brzo preuzeo lidersku ulogu u hrvatskom turizmu. U srpnju je imao oko 700 tisuća noćenja, a u kolovozu rekordnih ovogodišnjih 770 tisuća unatoč činjenici da je Hrvatska u posljednjem tjednu kolovoza već bila označena crvenom bojom na korona karti Europe. Rujan je s više od 300 tisuća noćenja potvrdio liderstvo Vira, a zacementirao ga je listopad kada je Vir imao gotovo dvostruko više od najbližeg pratitelja Rovinja. Pečat na cijelu godinu utisnut je ukrasnim podatkom kako je ovogodišnjih 137,6 tisuća noćenja u listopadu čak za 8,9 posto bolji rezultat od lanjskog (126,4 tisuće), što je podatak kojim se mogu pohvaliti još samo Pirovac, Sveti Filip i Jakov i Funtana, ali u top 10 – nitko drugi. Dapače, Mali Lošinj imao je svega 47,5 posto udjela od lanjskog prometa u listopadu, a riječ je o najboljem rezultatu jedne destinacije unutar hrvatskih top 10. Naravno, nakon ovogodišnjeg šampiona hrvatskog turizma, svima poznatog otoka rekordera.