Smanjenje otpornosti na antibiotike: napreduje li EU prema ciljevima za 2030. godinu?

Otpornost na antibiotike ključan je javnozdravstveni problem, koji ne pogađa samo Europsku uniju (EU), već i cijeli svijet. U EU, Islandu i Norveškoj više od 35 000 života godišnje je izgubljeno uslijed infekcija otpornih na antibiotike te se ne može zanemariti važnost tog pitanja. U EU utjecaj takvih infekcija na javno zdravlje usporediv je s utjecajem gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno.

Otpornost na antibiotike označava sposobnost bakterija da odoljevaju utjecaju antibiotika koji bi ih trebali onesposobiti. Glavni uzrok tog zdravstvenog problema leži u neodgovarajućoj i prečestoj upotrebi antibiotika u ljudskom, životinjskom i poljoprivrednom sektoru, zajedno s nedovoljnim higijenskim mjerama za sprječavanje i kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama i zajednici. Budući da učinkovitost takvih lijekova slabi, liječenje običnih infekcija postaje sve veći problem, što produljuje trajanje bolesti i, u teškim slučajevima, dovodi do smrti.

Prema nedavnim podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, godišnji trošak zbog otpornosti na antibiotike u EU i Europskom gospodarskom prostoru doseže gotovo 11,7 milijardi eura. Taj broj obuhvaća i dodatne izdatke za zdravstvo (6,6 milijardi eura) te ekonomske gubitke zbog smanjenja broja radnika uslijed prerane smrti ili dugih bolovanja (5,1 milijardi eura).

U zajedničkom nastojanju da se riješi taj sve veći javnozdravstveni problem, 13. lipnja 2023. godine usvojena je Preporuka Vijeća za borbu protiv otpornosti na antimikrobne lijekove, u okviru „One Health“ pristupa, uključujući pet ciljeva koje treba postići do 2030. godine na temelju polazne vrijednosti iz 2019. godine. Ti ciljevi uključuju smanjenje ukupne potrosnje antibiotika, davanje predenosti specificnim grupama antibiotika i smanjenje broja bakterijemija uzrokovanom multirezistentnim patogenima.

Iako je u nekim područjima došlo do malog napretka, nedavni podaci pokazuju da je antimikrobna otpornost i dalje velik problem u EU/EEA. Povećani napori da se smanji nepotrebna upotreba antibiotika i poboljšaju prevencija i kontrola infekcija glavni su preduvjeti za postizanje ciljeva do 2030. godine.

Situacija s infekcijama bakterijom Klebsiella pneumoniae otpornom na karbapenem u EU se i dalje pogoršava. Učestalost bakterijemija tom bakterijom porasla je za gotovo 50% između 2019. i 2022. godine. To je u suprotnosti s ciljem smanjenja takvih infekcija za 5% do 2030. godine i trend je koji zabrinjava jer je vrlo malo učinkovitih načina liječenja pacijenta s takvim infekcijama. Da bi se spriječilo daljnje širenje tog patogena u EU i preokrenuo trenutačni trend, hitno su potrebne mjere kontrole.

Ohrabruje što je došlo je do znatnih poboljšanja na dva područja: učestalost bakterijemijaStaphylococcus aureus (MRSA) otpornom na meticilin se smanjila za 12,2% između 2019. i 2022. godine, što je blizu ciljnog smanjenja od 15%. Slično tome učestalost bakterijemija Escherichia coli otpornom na treću generaciju cefalosporina smanjila se za 16,8% tijekom istog razdoblja, što pokazuje da je EU već ispunila ciljno smanjenje od 10%. Takva kretanja odražavaju pozitivan trend u rješavanju otpornosti na antimikrobne lijekove u EU.

Ukupna potrošnja antibiotika u ljudi (i u zajednicama i u bolnicama) smanjila se za 2,5% između 2019. i 2022. godine, što upućuje na spori napredak prema ciljnom smanjenju od 20% do 2030. godine. No nakon izvanrednih smanjenja 2020. i 2021. godine, potrošnja se oporavila 2022. godine. To bi moglo značiti da su obrasci zimskih respiratornih virusa, društveni kontakti, higijenske navike i praksa propisivanja antibiotika sada slični onima prije pandemije COVID-19.

Samo devet država članica EU ispunilo je ili premašilo cilj od 65% potrošnje antibiotika iz skupine „Access”, prema klasifikaciji antibiotika AWaRe Svjetske zdravstvene organizacije, što EU u konačnici svrstava na 59,8%. Budući da u manjoj mjeri pridonose pojavi antimikrobne rezistencije, antibiotici iz te skupine trebali bi biti prvi izbor u liječenju uobičajenih infekcija. Da bi se obrasci potrošnje uskladili s preporučenim ciljem, na tom su području potrebni stalni napori.

Bez hitnog djelovanja mogli bismo se suočiti s budućnošću u kojoj bi medicinski postupci poput kirurških intervencija, presađivanja organa i liječenja raka bili ugroženi jer se učinkovitost tih postupaka i liječenja temelji na učinkovitim antibioticima. U zdravstvenim ustanovama moglo bi doći do povećanja broja pacijenata s infekcijama otpornima na antibiotike, čime bi se opteretili resursi i povećala potreba za specijaliziranom skrbi. To bi pak moglo dovesti do produljenog boravka u bolnici, rastućih troškova zdravstvene skrbi i pada produktivnosti zbog bolesti ili prerane smrti te bi imalo veliki negativni ekonomski učinak na pojedince, obitelji i društva u cjelini.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti naglašava potrebu za jačim intervencijama i akcijama u pogledu rješavanja problema antimikrobne otpornosti u različitim područjima, kao što su racionalna upotreba antibiotika, prevencija infekcija i kontrola, istraživanje i inovacije, praćenje otpornosti na antibiotike i potrošnje antibiotika te provedba nacionalnih akcijskih planova u okviru „One Health” programa. Rješavanje problema otpornosti na antibiotike i postizanje ciljeva do 2030. godine goruća je i zajednička obveza. Svi smo odgovorni.

O ciljevima

Za EU općenito preporučeni ciljevi koje treba postići do 2030. godine jesu:

• smanjenje od 5% učestalosti bakterijemija Klebsiella pneumoniae otpornom na karbapenem
• smanjenje od 15% učestalosti bakterijemija Staphylococcus aureus otpornom na meticillin
• smanjenje od 10% učestalosti bakterijemija Escherichia coli otpornom na treću generaciju cefalosporina
• smanjenje od 20% ukupne potrošnje antibiotika u ljudi
• postići da je barem 65% ukupne potrošnje antibiotika u ljudi iz skupine „Access”, prema klasifikaciji AWaRe Svjetske zdravstvene organizacije.

Europski dan svjesnosti o antibioticima

Europski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD), Europska zdravstvena inicijativa koju koordinira Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti, koja pruža platformu i podršku nacionalnim kampanjama o razboritoj upotrebi antibiotika. Svake godine EAAD se obilježava nacionalnim kampanjama 18. studenog ili blizu tog datuma. EAAD se održava u partnerstvu sa Svjetskim tjednom svjesnosti o antimikrobnim lijekovima SZO-a. Više informacija saznajte na http://antibiotic.ecdc.europa.eu .