Stručnjak za razvoj managementa Ivica Vrančić otkriva: Treba li nam emocionalna inteligencija u vremenu umjetne inteligencije?

U svijetu gdje se granice između tehnologije i ljudskih interakcija sve više brišu, mnogi postavljaju pitanje: „Treba li nam emocionalna inteligencija u svijetu umjetne inteligencije?“. O tome, ali i mnogim drugim zanimljivim i korisnim temama, na HR.Weekendu koji se održava od 19. do 22. rujna u Rovinju raspravljat će Ivica Vrančić, Management Development Consultant i vlasnik tvrtke Verantius. Ovaj renomirani stručnjak za leadership, timski rad i people management dolazi u Rovinj kako bi otkrio tajne uspješnog načina vođenja ljudi, za koje je nedvojbeno važna upravo - emocionalna inteligencija.

Ivica Vrančić

Samosvijest

Kao osobni trener i coach mnogih Uprava, članova Uprava i Senior Managera, Ivica Vrančić upoznao je i „trenirao“ neke od, danas, najvećih poslovnih leadera. Iako mu nije bilo lako izdvojiti samo jednu karakteristiku koju svaki voditelj tima treba imati, Vrančić otkriva kako je razumijevanje sebe prvi korak ka uspjehu.

"Ključni elementi u kreiranju odnosa su razumijevanje sebe, razumijevanje drugih i upravljanje vlastitim ponašanjem," kazao je Vrančić te dodao kako sve počinje i ovisi o samosvijesti kao prostoru najdubljeg, najsloženijeg i nikad završenog razvoja.

Edukacija i praktični rad

Brojne diplome i certifikati pokazatelji su kako ovaj stručnjak, prije svega, cijeni znanje, predani rad i trud. Osim što je završio poslijediplomski program iz područja Human Resources Managementa na Chartered Institute of Personnel and Development u Londonu, najprestižnijoj HR instituciji u Europi, nositelj je i brojnih certifikata te se dodatno školovao na poslovno-edukacijskim institucijama diljem Europe.

Na pitanje smatra li da je obrazovanje ključ napretka ili misli da se znanje može steći kroz “praktičan rad”, odgovara: “Ako pođemo od one da se razvoj dogodio onda i samo onda kada se dogodila promjena ponašanja (ne samo i promjena znanja), onda bez prakse i vježbanja nije moguć razvoj nijedne vještine. Također, neurofiziološka pretpostavka novog ponašanja jesu neuronske petlje, a one nastaju i razvijaju se praksom odnosno ponavljanjem. Međutim mi smo i razumna bića (homo sapines) pa nam samo razumijevanje puno znači kod usvajanja novih znanja i vještina. Zbog toga mislim da je dobitna kombinacija u vrhunskoj edukaciji i predanoj praksi, vježbi i to rezultira najkvalitetnijim razvojem.”

Liderstvo kao vještina?

Vrhunska edukacija i predana praksa, tajna je uspjeha mnogih poslovnih lidera. Zasigurno ste mnogo puta čuli izreku „Vođom se postaje, a ne rađa“, a Ivica Vrančić otkriva kako ima istine u tome. “Leadership je vještina i kao kod svake vještine svi imamo veće ili manje talente za nju, ali nam je i “ostavljen” prostor za razvoj. Vrhunski sport je odličan primjer kako talent dobro dođe, ali bez napornog rada na razvoju vještine nećemo ostvariti svoj maksimum. Vjerujem da svaka osoba ima dovoljno pretpostavki da postane u najmanju ruku solidan lider, ali iskustvo mi kaže da je mali broj onih ljudi koji uistinu ulažu i trud u razvoju leadershipa kao vještine”, ističe Vrančić.

Razvoj emocionalne inteligencije

Još jedna vještina, u čiji razvitak mnogi ulažu malo truda, je i emocionalna inteligencija. Iako možemo raspraviti o tome koliko netko ima razvijenu emocionalnu inteligenciju, a koliko ne, činjenica je kako je svi ipak posjedujemo, a ljudi kod kojih je ona razvijena dokazano imaju kvalitetnije odnose s ljudima. “Brojna istraživanja pa i svakodnevna praksa dokazuju da ljudi razvijenije emocionalne inteligencije imaju općenito kvalitetnije odnose s drugima. Mi možemo unaprijediti naše odnose razvijajući emocionalnu inteligenciju i to zbog svojstva našeg mozga koji se zove plasticitet, a mogućnost razvoja emocionalne inteligencije je jedna od razlika s “običnom” kognitivnom inteligencijom na koju nakon određenih godina gotovo ne možemo razvojno utjecati”, ističe Vrančić.

Treba li nam emocionalna inteligencija u svijetu umjetne inteligencije?

Možemo li razviti emocionalnu inteligenciju AI-a? U svijetu u kojem roboti polako počinju obavljati uslužne djelatnosti kao što su konobari i taksisti, mnogi se pitaju: „Hoće li oni zamijeniti „ljudski dodir“?, „Hoće li nam i dalje trebati emocionalna inteligencija u svijetu umjetne inteligencije?“. Ovakva budućnost zabrinjava i stručnjake.

"Osobno, nikada ne bih volio da se to desi, racionalno i stručno teško mi je dati odgovor jer nedovoljno razumijem tehnologiju," ističe Vrančić te dodaje “onoga trenutka kada tehnologija uspije kreirati i upravljati ne samo matematičkim algoritmima veći i kreirati i upravljati kemijskim procesima i na taj način uspije “oponašati” one kemijske procese koji su vezani za neurokemijske procese u mozgu, proizvoditi i distribuirati hormone, približit će se i našim emocionalnim reakcijama.”

Za kraj, ističe da nam emocionalna inteligencija treba više nego ikada jer nas je upravo tehnologija udaljila jedne od drugih, te učinila manje „emocionalno inteligentnima“. Sve o zabrinjavajućem trendu emocionalne apatije, o tome kako uz pomoć emocionalne inteligencije voditi ljude te koje su sve karakteristike dobrog vođe poslušajte na HR.Weekendu u Rovinju od 19. do 22. rujna.

Sve informacije o još boljem i jačem izdanju HR.Weekenda možete pronaći ovdje, ali i na profilima društvenih mreža Instagram, LinkedIn i Facebook.