Nakon niza hvaljenih dokumentarnih serijala, poput "Modernih vremena" i "Opstanka", Dubravko Merlić i producentska kuća Castor Multimedia, napravili su zaokret u svom dosadašnjem doku-opusu. U nadolazećoj, novoj jesenskoj shemi HTV-a pred gledatelje će, prema sadašnjim planovima, u srijedu 2. listopada stići "Plovopis - Južni pučinski otoci". Riječ je o "plovidbenom putopisu Dubravka Merlića na otoke Svetac, Brusnik, Biševo, Jabuku, Sušac i Palagružu. Serijal želi pred gledatelje dovesti netaknutu prirodu, naslage povijesti i ljudskih sudbina koje su se nataložile na tim udaljenim komadima kopna optočenima morem".
Ideja za scenarij
- Pretpostavljam da će za sve biti iznenađenje da Merlić i ekipa Castor Multimedije rade putopis, no već dulje vrijeme željeli smo realizirati taj projekt, ali na neki svoj način. Poklopilo se da sam upoznao Darka Zankija, člana obitelji Zanki koja je skoro dva i pol stoljeća bez prestanka živjela na Svecu, znanom još i kao Sveti Andrija, otoku udaljenom 12 nautičkih milja od Visa. Bila mi je jako zanimljiva njegova priča, povijest te obitelji, ali bilo mi je premalo za serijal. No, onda sam počeo istraživati i shvatio koliko je zapravo zanimljiva povijest arhipelaga južnih pučinskih otoka koji su svi nenaseljeni, osim Biševa. Tako je nastala ideja da napravimo scenarij za četiri epizode koje su plovopisi po tim otocima - objašnjava Merlić.
Šesteročlana ekipa je s vodičem i domaćinom Darkom Zankijem i njegovim psom, kujicom Kali, ploveći provela tri, četiri tjedna, hvatala kadrove netaknute prirode i otkrivala priču koju je teško ispričati jer sugovornika gotovo i da nemate.
- Komiža nam je bila polazišna luka, a cilj Svetac, Brusnik, Biševo, Jabuka, Palagruža i Sušac, otoci koji su na neki način prepušteni sebi. Najviše je ljudi koji tamo žive na Biševu, njih 15-ak, posadu svjetioničara na Palagruži čine dvojica i još je jedan svjetioničar na Sušcu. To nam je bilo silno zanimljivo i kad smo to radili, znali smo da idemo u izazov jer ne idemo u svjetsku metropolu poput New Yorka ili Rima, gdje imaš na svakih nekoliko metara čovjeka, nego idemo raditi serijal o životu kojeg više nema, i to je bio izazov koji smo sebi postavili. Moram reći da smo se baš jako potrudili i vjerujem da će ljudi to prepoznati, ideju da se iz nečega što je nestalo, što je u prošlosti, izvuče ono što je i dandanas relevantno i bitno - ističe Merlić.
Kako su odlučili da neće ići na komercijalnu varijantu i ući u produkciju usred ljeta kad je sve živahno i puno ljudi, pa čak i ti otoci, serijal su snimali u predsezoni u travnju i jedan manji dio početkom lipnja.
- I to je ono što je bio izazov za snimanje jer je riječ o putopisu brodom kojim se plovi, pa ste jako ovisni o vremenskim uvjetima. A svi ti otoci, od prvog do zadnjeg, imaju problem s jugom. Kad je jugo, nema pristajanja, nema sigurnih luka. Zato smo se prilagođavali vremenu, a Darko Zanki, čiji smo drveni jedrenjak Odysseus, dug 11,5 metara, koristili, bio nam je nautičarska baza, sigurnost da će sve to funkcionirati. I super je funkcioniralo - napominje Merlić.
Udaljene lokacije
Ekipa se prepustila Zankiju i uspjeli su obići, ponekad uz ne baš mirno more, sve te udaljene lokacije, krajnje točke Hrvatske. Otišli su i dalje od Palagruže, prema Galijuli, najjužnijoj kopnenoj točki Hrvatske.
- Naš kapetan je svake minute pratio prognozu i prema tome smo se ravnali. Ako je vrijeme dobro, putuje se, a ako nije, ostaje se u bazi i čeka se neka druga prilika. Na kraju smo tjednima plovili i snimili ono što će sigurno biti zanimljivo vidjeti: tu netaknutu ljepotu, tu divljinu predivne povijesti, od prethistorije, preko Justinijana, benediktinaca... Sve smo to iščupali iz zaborava i mislim da smo među rijetkima, čak i u odnosu na lokalne ljude, koji su sve to uspjeli obići - zaključuje Merlić.
Uz eksperte
Kako se kao vrlo iskusan novinar prije puta temeljito pripremio, ništa ga nije posebno iznenadilo.
- Od velike pomoći bili su nam svi naši dragi eksperti koje smo koristili, stručnjaci za botaniku, povijest i druga područja, a posebno mi je bio značajan Milovan Buchberger koji je napisao knjigu o Svecu, Brusniku i Jabuci. To djelo mi je bilo velik poticaj jer sam u njemu našao puno informacija od kojih sam krenuo dalje istraživati. Istraživanje je bilo opsežno, sve sam manje-više unaprijed pripremio, bio sam spreman da ne baljezgam kada dođem tamo, da ne lutam i da ne gubimo vrijeme. Unatoč tome, zatekli su me netaknuta ljepota hridi, geoloških slojeva, tvrđava na Svecu koje su ostale, svjetionici koji imaju svoj zasebni život. Sve je to silno posebno. I preporučio bih svakome da ode na nekoliko dana i posjeti otočje jer to su krajnje točke Hrvatske koje su još ostale netaknute konzumerizmom, masovnim turizmom - kaže autor.
Upravo zato su posebnu pažnju posvetili botaničkom i zoološkom aspektu tih otoka jer ima puno endemskih životinja i biljaka. Sva ta netaknuta divljina donosi i posve drugačiji način života i promišljanja.
- Sve je smirenije, blisko prirodi, neka vrsta zena ako to mogu tako reći metaforički. I svakako je golema suprotnost ovom našem urbanom životu koji živimo i stresu. Tamo nema stresa, sve je u skladu s prirodom. Isplovljavaš kad ti dopušta vrijeme, jedeš što se ulovi, jako je bazično i meni se taj aspekt posebno svidio. Mislim da su to dragulji našeg Jadrana i silno mi je drago što sam ih mogao posjetiti, snimiti i zabilježiti njihovu sadašnjost. Kako će biti za 20, 30 godina, teško je reći - govori Merlić.
Ekipa je zaplovila i falkušom, vrstom gajete kojom su komiški ribari plovili na Palagružu loviti srdelu. Imali su i goste na svom brodu koji su im se u nekoliko navrata pridružili.
Osmislio novu riječ
Hoće li biti druge sezone serijala, postavljamo Merliću to pitanje koje je za svakog nezavisnog producenta nezgodno. I odakle taj naziv - plovopis?
- Kad sam koncipirao projekt južnih pučinskih otoka, samo mi se po sebi nametnulo ime plovopis. Mislio sam, pa to je posve normalna hrvatska riječ, ali onda sam shvatio da ta riječ uopće ne postoji, i to ne samo u hrvatskom, nego ni u jednom južnoslavenskom jeziku, što me je iznenadilo. Eto, osmislio sam novu riječ. Naravno, postoji mogućnost i ideja da se to radi u sezonama. Već sam počeo istraživati i druge otoke, poput kvarnerskih, koji bi bili zanimljivi, ali opet iz tog nekog nekomercijalnog pristupa u kojem se afirmiraju vrijednosti koje su zagubljene ili su nestale. Vjerujem da ćemo ovakvom drugačijom vrstom putopisa privući pažnju gledatelja - zaključuje.
Osim što je autor serijala, Dubravko Merlić i njegov sin Matej su producenti "Plovopisa". Redatelj i ilustrator je Tomislav Šoban zahvaljujući kojem su uvedene animacije i ilustracije u serijal, direktor fotografije je Marinko Marinkić, a montažeri Ivana Perčinlić i Danijel Brlas. Matej Merlić je, kao i u prethodnim projektima, skladao glazbu.