PISMO PLENKOVIĆU

ESTRADNJACI ‘Dajte nam da radimo ili izlazimo na ulicu‘; NINA ‘Prva ću biti na prosvjedu‘

‘Prijeti nam potpuno gašenje, ne samo zabave i koncerata, već i gašenje minimalno 15.000 radnih mjesta‘
 Bozidar Vukicevic/Cropix

Sad je dosta! Dajte nam da radimo ili ćemo izaći na ulice! - poručuju glazbenici, menadžeri i organizatori koncerata i ostalih glazbenih događanja, koji smatraju kako je njihova branša najviše nastradala zbog pandemije koronavirusa. Ne promijeni li se nešto, spremni su za masovni prosvjed. Jer, kako ističu, za njih su na snazi i dalje nejasne upute Nacionalnog stožera civilne zaštite i njihova proizvoljna tumačenja lokalnih stožera, koja im onemogućuju rad. Ogorčeni glazbenici, menadžeri i organizatori koncerata stoga će ovih dana poslati otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek.

- U pismu ćemo naglasiti kako očekujemo od Nacionalnog stožera da donese jasne kriterije po kojima će naša industrija moći bar minimalno funkcionirati, jer po sadašnjima kriterijima nama nije ništa zabranjeno, a ništa nam nije dozvoljeno, već je sve nejasno preporučeno - ističe Darko Tuček, predsjednik Udruge glazbenih menadžera i organizatora, koji dodaje da ljudi iz glazbene industrije, frustrirani nejasnim i nekonzistentnim odlukama, predlažu da se krene u masovne glazbene prosvjede.

200 milijuna kuna

- Prijeti nam potpuno gašenje, ne samo zabave i koncerata, već i gašenje minimalno 15.000 radnih mjesta. Naime, naš sektor zapošljava više od 15.000 ljudi (sagledavajući sve segmente; od produkcije, organizacije, zaštite i same realizacije), koji su prema inicijalnim planovima za 2020. godinu trebali realizirati više od 150 događanja, u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna, s akumuliranom potrošnjom većom od 200 milijuna kuna.

Dovodi se u pitanje kako je moguće da su sva festivalska i koncertna događanja na otvorenom stigmatizirana, zabranjena i problematična, a nitko ne nudi niti jedno racionalno objašnjene kako je potpuno sigurno boraviti u šoping centrima, restoranima, noćnim klubovima, javnom prijevozu i drugim zatvorenim objektima - napominje Tuček, koji otkriva da će od Vlade i Stožera ispred glazbene industrije tražiti hitno i jasno definiranje mjera pod kojima se koncerti mogu održavati. Kako to sada izgleda?

- Nikako i svakako. Kod nas se događa da svakodnevno lokalni stožeri šalju upute da se sve kulturne, sportske i koncertne manifestacije otkazuju neovisno o tome ima li zaraženih ili nema u njihovoj županiji. Kako je moguće da tisuće radnih mjesta ovisi o lokalnim ‘zabraniteljima’, koji nam ne dozvoljavaju da zaradimo plaću za svoje djelatnike, a i da uplatimo u državni proračun, iz kojeg će ti isti ‘zabranitelji’ dobiti plaću, radili ili ne radili svoj posao - pita se Tuček i nastavlja:

- Međimurski župan tako je otkazao sve manifestacije u svojoj županiji, a masu događanja otkazano je i u Istri.

Time se glazbenoj industriji na nezakoniti način onemogućilo pravo na rad. Tumačenje mjera centralnog Stožera različito je od područja do područja, kao da se radi baš sve da se ljudima u glazbenoj industriji zabrani rad - govori Tuček, s kojim se slaže i Ljubo Šeperić, vlasnik Lupo Musica, koncertne direkcije koja zastupa najpopularnije domaće pjevače zabavne glazbe poput Mladena Grdovića, Jasmina Stavrosa, Dražena Zečića, Zlatka Pejakovića...

- Od početka godine do 1. kolovoza otkazano je ukupno 170 koncerata koje je trebala organizirati naša agencija. Dio tih nastupa trebao je biti u periodu kada je sve bilo u ‘lockdownu’, ali ni nakon toga se ništa bitno na bolje nije promijenilo i to prvenstveno zbog toga jer ljudi u nacionalnom Stožeru nisu dali dovoljno jasne mjere za organizaciju takvih događanja - kaže Šeperić pokazujući nam dopis koji je primio od lokalnih organizatora sada već otkazanih niza koncerata s jednog dalmatinskog otoka. U dopisu stoji:

- Trenutno važeće epidemiološke mjere, a posebno Odluka o nužnim mjerama za organizaciju okupljanja na kojima je prisutno više od sto sudionika za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti Covid-19 (donesena dana 10. srpnja, stupa na snagu dana 13. srpnja), pred nas, kao organizatore, postavili su uvjete koje nam nije moguće ispuniti, a da istodobno budemo sigurni da nećemo ugroziti zdravlje naših posjetitelja.

Predmetnom Odlukom određeno je da su organizatori okupljanja na kojima je prisutno više od sto sudionika obvezni voditi pisanu evidenciju sudionika sukladno uputama i preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Drugim riječima, to znači da bi se svi koji dolaze na zabavu na otvorenom trebali prijaviti u evidenciju sudionika. Prije i nakon upisivanja u evidenciju, posjetitelji bi trebali dezinficirati ruke.

Obvezuje se organizatora (fizičku ili pravnu osobu) na vođenje evidencije sudionika i osoblja radi lakšeg praćenja kontakata u slučaju eventualne pojave zaraze virusom SARS-CoV-2 i dostavljanje evidencije teritorijalno nadležnoj službi civilne zaštite Ravnateljstva Civilne zaštite te čuvati evidenciju 14 dana od dana održavanja okupljanja. U evidenciju će se prikupljati osnovni podaci: ime, prezime, broj telefona i potpis sudionika.

Svojim potpisom sudionici okupljanja potvrđuju da su izmjerili tjelesnu temperaturu i da nije viša od 37,2 stupnja, da se osjećaju dobro i da nemaju ukućana u samoizolaciji, da nisu boravili unutar prethodnih 14 dana u inozemstvu odnosno ako jesu da imaju negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati, da nisu u proteklih 14 dana imali kontakt s osobom zaraženom SARS-CoV-2 virusom te da nemaju niti jedan od sljedećih simptoma: temperatura, kašalj, nedostatak zraka, grlobolja, curenje nosa ili gubitak njuha - piše u tom dopisu.


Ankete na ulazu

- Zbog svega toga mi smo sad na aparatima. Pa tko će normalan organizirati koncerte na kojima će svim ljudima na ulazu mjeriti temperaturu i uvaljivati im upitnike? Istodobno, takve mjere se ne provode na sportskim stadionima, na plažama, u tramvajima, u trgovačkim centrima gdje također boravi više od 100 ljudi - kaže Tomislav Bralić iz klape Intrade koja je posljednji svoj nastup imala 20. lipnja na opatijskoj Ljetnoj pozornici koja inače prima do 5000 ljudi.

- Na našem koncertu bilo je 1000 ljudi, sjedili su držeći propisani razmak, na ulazu u prostor bili su dezinficijensi... Sve je bilo lijepo, kulturno i normalno. Dakle, može se ako se hoće - govori Bralić, koji kaže da će, ne promijeni li se uskoro situacija, biti među prvima koji će ispred glazbene industrije krenuti u masovni prosvjed.

- Meni je jasno, a mislim da je to sada već svima jasno, kako je glazbena industrija i umjetnost u ovoj koronazbilji zadnja rupa na svirali. Za nas glazbenike ne postoji nikakav izlaz u nuždi. Mi non-stop čekamo. I preklinjemo: ljudi, dajte nam konkretne upute da napokon možemo početi raditi - kaže Ivan Dečak iz grupe Vatra.

Gnjevni Alen Vitasović predlaže da se uz solidarnost svih radijskih postaja, televizije i ostalih medija programi na određeno vrijeme realiziraju bez glazbe, kako bi se vidjelo kakav je svijet bez muzike.

Glazba je, naravno, utihnula i u Slavoniji.

- Ovo je totalna propast! Otkazano nam je tridesetak nastupa, za što ne možemo kriviti organizatore koncerata, jer bi troškovi održavanja prema mjerama Stožera bili i 50.000 kuna po koncertu. Tko to može platiti? - pita se Pero Galić iz Opće opasnosti, koji će se također priključiti svojim kolegama i odazvati se prosvjedu.

- Ne da ću se odazvati, ja ću biti među prvima koji će ići u taj prosvjed. Posljednjih pet mjeseci nisam uprihodila niti kunu. Kako ja, tako i 14 ljudi koje zapošljavam. To znači da ni jednu kunu nisu dobili niti članovi njihovih obitelji. Nitko od nas ne traži milostinju ni milodare. Molimo da nam se omogući da radimo i pošteno zaradimo svoj novac. Ako se našao način za ugostitelje i pojedine festivale, ne vidim u čemu je problem da se i nama otvore vrata za posao - kaže Nina Badrić.

Drive in koncerti

Dok se situacija ne vrati na staro, bez ikakvih mjera i zabrana konkretnog koncertnog posla u Hrvatskoj ne može biti jer taj posao nema socijalne distance, objašnjava nam insajder u glazbenoj industriji. Oni pokušaji organiziranja malih koncerata u velikim prostorima ili drive in koncerti ne mogu uspjeti jer tu nema ekonomske računice, tvrdi.

- Naplaćivanje streama koncerata? Može, super, ali za super slavna imena za koja ljudi to žele platiti, ali što da radimo s regionalnim bendovima? Vratit ćemo se na posao kada se nađe cjepivo i kada ono bude široko dostupno - kaže jedan organizator festivala i koncerata.

Vedran Meniga, jedan od čelnih ljudi Pozitivnog ritma, u sklopu kojeg djeluju Pločnik i izdavačke kuće PDV, ujedno je i organizator Seasplash festivala te koordinator događanja na lokaciji Martinska u Šibeniku, jedinog preostalog festivalskog odredišta. Seasplash je jučer započeo i traje do kraja tjedna, a organizatori su, kažu, sve prilagodili naputcima Nacionalnog stožera.

- Popisujemo sve goste, mjerimo temperaturu na ulazu, instalirali smo dezinfekcijske punktove, a osoblje ima zaštitne maske i rukavice. Imamo dozvolu za održavanje, a Festival se odvija na otvorenom, na prostoru bivšeg autokampa koji inače može primiti 7000 gostiju, a mi sada ne očekujemo više od 1000 gostiju po događanju - objašnjava Meniga, koji je član užeg odbora unutar udruge Glas poduzetnika koja je u svibnju već održala prosvjed na Markovom trgu.

Zahvaljujući tim naporima, argumentiranim borbama i preuzimanjem odgovornosti o sigurnosti, objašnjava nam Meniga i uspio se izboriti za održavanje festivala.

- Apsurdno je da su javna događanja čak i u zatvorenom dopuštena, poput misa, ali kulturna događanja na otvorenom nisu. Ne smije nam se dirati pravo na rad, to je protuustavno. U slučaju kada postoje argumenti i opravdani razlozi, moramo se sami pobrinuti za sebe, makar i prosvjedom jer ovo je vrijeme beskompromisnog kapitalizma - kaže Meniga.

Kakva bi pomoć digla na noge glazbenu i kreativnu industriju?

- Smanjivanje davanja i doprinosa, svakako. Poticaji koje smo dobili i koje koristimo su minimalni i za 90 dana. No to nije dovoljno, nama treba pomoć tijekom cijele godinu. Ovo je samo prva pomoć. Jasno se sada vidi da je kultura, a posebice nezavisna, zadnja rupa na svirali - ističe Meniga.

Podršku imaju i od kreativnih, PR i event agencija.

- Ako do prosvjeda dođe, pridružit ću mu se jer je pogođena je cijela event industrija. I čin mirnog prosvjeda je signal Vladi da mora reagirati i da ne smije okretati glavu od problema. Nužan je dijalog, kako bi se problem riješio - kaže Hrvoje Ratkić, suosnivač agencije PR 365 koja se u svom poslovanju, među ostalim, bavi organizacijom evenata.

- Treba ukazati na problem da su sva festivalska i koncertna događanja na otvorenom potpuno stigmatizirana, zabranjena i problematična, a nitko ne nudi niti jedno racionalno objašnjene kako je potpuno sigurno boraviti u šoping centrima, restoranima, noćnim klubovima, javnom prijevozu i drugim zatvorenim objektima.

Prije svega moram pohvaliti početne mjere Vlade čime su uspjeli donekle spasiti situaciju. Svima je jasno kako država nema više mogućnosti financirati poduzetnike, konkrento u ovom slučaju cijelu event industriju. Želja je da se svima omogući rad. I da pravilnici nisu kontradiktorni niti nejasno formulirani. Svi moramo biti jednaki - naglašava Ratkić.

Posao mora teći

Moramo biti svjesni da ovo što nam se događa ne smije i ne može dozvoliti da se naš život i naši poslovi zaustave, ističe i Ana Petričić Gojanović, vlasnica osnivačicu zagrebačke PR agencije PRiredba, poznate po glamuroznim eventima.

- Moramo pronaći načine kako živjeti s ovim virusom, moguće kako je ovo samo uvod u neka izazovnija vremena. Moramo pronaći mehanizme kako nastaviti raditi, moramo educirati javnost kako se odgovorno ponašati, moramo donijeti mjere kojima ćemo zadržati radna mjesta i spriječiti otpuštanja. Ne može odgovor države na ovu cijelu situaciju biti “otkazujemo” ili “zatvoreno” jer to neće pomoći nikome, a najmanje će pomoći samoj državi - objašnjava.

Pomoć očekuju od Vlade, kaže, koja mora jasno postaviti kriterije.

- Vjerujem da će imati sluha za ovaj sektor koji zapošljava više od 15.000 ljudi. Nužno je da se nađe primjereno rješenje kako bi se posao mogao nastaviti dalje odvijati, barem minimalno da funkcionira. Inače će doći do domino efekta i potpunog urušavanja sustava - rekao je Ratkić.

Po 3000 kuna za glazbenike iz HGU-a

Započela je isplata nakon 3. kruga prijava za potporu iz Fonda Solidarnosti HGU. Na listi glazbenika koji su sada zatražili pomoć je 227 ljudi, među ostalima i Petar Dragojević, Ana Opačak, Sabina Hebiri, Milo Stavros junior...

Podsjetimo, dosad je u prva dva kruga 703 članova Hrvatske glazbene unije apliciralo na Fond potpore Covid-19 HGU-a, pa im je u travnju ili svibnju isplaćeno po 3000 kuna pomoći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 13:40