Jan Kerekeš o moliteljima s Trga: Svi koji na taj način vide vjeru vjerujem da su zalutali. Te žene nemaju identitet

Glumac, producent i glazbenik Jan Kerekeš bio je gost današnje emisije Nedjeljom u 2. Povod gostovanja je "klečanje za gulaš" kojim je Kerekeš ismijavao prakticiranje vjere na glavnom zagrebačkom trgu. Međutim, ono što on radi zaslužuje pažnju i mimo te šale - otac i sin Kerekeš prošle su godine snimili najgledaniji hrvatski film "Marginalci", a njihov Kerekeš teatar rado je viđen gost u kazalištima diljem zemlje, prenosi HRT.

- Biti glumac iz tzv. pučkog teatra je isključivo moj odabir. Krenuo sam kao snažni dramski glumac, ali sad sam samo snažan. Imao sam više dramskih uloga u ozbiljnim predstavama, dobivao sam i nagrade za to. Meni je to divno igrati. Ostavi to nekog traga. Sad mi je najdraže nekog nasmijat, popravit mu dan.

Okružen je komedijom, ali ipak priznaje ne zna tko je najsmješniji Hrvat. Ono što može sa sigurnošću reći je da premijer Andrej Plenković nije najsmješniji jer mu još niti jedan vic nije ispričao. Među kolegama glumcima ipak može izdvojiti par imena.

- Svatko ima svojih bisera, ne znam koga da izdvojim. Jako volim dečke iz Teatra EXIT, iz Kauboja. To je predstava koju sam gledao valjda 10 puta. Njihova pojava, mimika, odnos prema glumi... Naravno tu je i Rene Bitorajac i svi iz Kerekeš teatra koji imaju svoje super trenutke.

Molitva za gulaš i prijetnje

- To je nešto što Kerekeš teatar često radi i to ne radi samo s moliteljima na trgu. Kerekeš teatar jako često aktualne stvari izbanalizira, izironizira i napravi satiru od toga. Svatko tko prati našu stranicu može vidjeti da tu ima i ismijavanja korupcije i reakcije na cjepivo i reakcije na ovu i onu stranu seksualnosti. Sve što je aktualno, a mislimo da zauzima previše medijskog i društvenog prostora prostora mi odlučimo reći neku šalu i pošalicu na taj račun, objasnio je Kerekeš.

Smeta mu kaže odnos molitelja prema ženama. Smatra kako te žene nemaju svoj identitet. Ističe da smo u 21. stoljeću i da se ženu mora voljeti onakva kakva ona jest.

- Ima raznih vjernika i sam sam vjernik. Ne moram klečati po trgu da bi mogao reći za sebe da sam vjernik. Bibliju sam pročitao prvi put u osnovnoj školi, drugi put u srednjoj, a zadnji put sam je pročitao dok sam radio na predstavi Gloria u Puli kada sam glumio svećenika. Bio sam don Zane koji moli u skrovitosti. Tu je jedna poveznica koja je jako znakovita i referira se na sve koji se mole na trgovima. U Evanđelju po Mateju se kaže da kad moliš ne smiješ biti poput licemjera koji mole na raskrižjima ulica željni da ih vide. Naprotiv, kad moliš uđi u svoju sobu i zatvori vrata, pomoli se i On koji je u skrovitosti čuti će tvoje molitve, parafrazirao je Kerekeš.

- Ako ti kao veliki vjernik ne poštuješ to što piše u Bibliji, ako ne poštuješ Boga kao takvog ne znam kako se onda možeš nazivati vjernikom i slati prijeteće poruke pune mržnje i zlobe i željeti nekom da prolije krv i govoriti mu da ćeš mu polomiti koljena. Vjera nema nikakve veze s tim i svi koji na taj način vide vjeru vjerujem da su tu zalutali.

Brojni su mu zamjerili i što se na slici mogla vidjeti i slika Josipa Broza Tita.

- Tito je nažalost jedini kalendar koji se našao u toj vikendici. Da se našao neki drugi iskoristili bi to. Naša politička uvjerenja nemaju veze s to fotografijom, niti je Kerekeš teatar naslonjen na bilo koga. Ni lijevo, ni desno, ni sredina, ni nigdje.

Tvrdi kako je upravo ta slika Tita pokraj klečanja ironija jer zašto bi u molitvi i vjeri trebala biti poveznica s politikom. Zašto bi netko tko je u vjeri trebao biti povezan uz desno razmišljanje? Smatra da se to svoje nebi trebalo povezivati.

Najgledaniji hrvatski film u kinima Marginalci napravljen je bez kune pomoći HAVC-a

- Dogodila se s Marginalcima neka vanserijska predivna stvar u kojoj su ljudi usmenom predajom uspjeli pokrenuti lavinu ljudi koja dolazi u kina, smijati se jednako glasno u svim krajevima Hrvatske. To je jedna velika i lijepa stvar nezavisnog filma i prvi put u povijesti da niskobudžetni nezavisni film postane najgledaniji.

Osvrnuo se i na drugi najgledaniji hrvatski film prošle godine- Broj 55, za kojeg kaže da je prvi pravi hrvatski ratni film.

- Jako puno filmova se dogodilo koji su vezani za rat koji nužno uopće ne bi trebali biti vezani za rat, čija tematika bi možda i bila bogatija da nije vezana za rat. Možda bi čak i bolje prošli od publike da nisu imali veze s ratom.

Projekt Kulturnog centra u Varaždinu

- Mi u Varaždinu, svome gradu, gostujemo. Iznajmljujemo prostor i dođemo gdje nas ljudi zovu. Nemamo čak ni skladište. I ono nam je u obližnjoj općini. Mislimo zato da nam je kulturni centar potreban, ne samo nama da radimo predstave jer su one samo možda 5 posto sadržaja kojeg bi tamo imali. Tu bi bilo najviše sadržaja za djecu, od radionica, rođendana, programa za kojih mislim da su djeca u Varaždinu zakinuta.

Kaže kako kolege u Zagrebu imaju puno sadržaja za kojeg u Varaždinu nisu niti čuli. Zbog toga smatra da bi Kulturni centar trebao biti mjesto u kojeg mogu doći i škole raditi svoje programe jer je trenutno jedina dvorana tog tipa u nacionalnom kazalištu, prenosi HRT.