BORIS SVRTAN

'Prvi put od neovisnosti Hrvatske postavit ću Gruntovčane na kazališnu scenu i uvesti lik pomoćnice ministra koja radi auzmeš'

Redatelj i glumac koji je režirao prvog Krležu u povijesti šibenskog HNK te igra u ‘Generalu’ i u ‘Novinama’ najavljuje da će 2020. u Kerempuhu postaviti komad prema kultnoj seriji u kojem će glumiti Nina Erak, Hrvoje Kečkeš i drugi
Martin Sagner na snimanju Gruntovčana; u krugu: Boris Svrtan
 CROPIX

Borisa Svrtana, redatelja i glumca Dramskog kazališta Gavelle, uhvatili smo u razdoblju u kojem je s predstavom “Kako je počeo rat na mom otoku” putovao prvo na Festival glumca, a potom je po poslu iz Slavonije krenuo Šibenika. Nakon odlaska s mjesta ravnatelja Gavelle bavi se nanovo intenzivno i režijom i glumom, zamjetan je njegov doprinos upravo HNK u Šibeniku gdje je postavio prvog Krležu u povijesti tog teatra, odigravši u istoj toj “Ledi” i ulogu Klanfara, kao što je tumačio Blaža u predstavi “Kako je počeo rat na mom otoku” koja je u koprodukciji Gavelle i Šibenika te više igra u Zagrebu nego li u Šibeniku, s obzirom na to da je u glavnom gradu Brešanov komad hit.

u šibenskoj 'Ledi' bio je Klanfar

U ratu pametniji

- Režiram od početka svoje glumačke karijere, od “Spike na spiku” koju sam napisao i režirao i “Leda” mi je petnaesta režija. Želja mi je bila podržati mog bivšeg studenta, odličnog glumca i ravnatelja HNK u Šibeniku Jakova Bilića, u nastojanju da u tom gradu, unatoč financijskoj krizi, napravi nekoliko iskoraka u kulturi. Tako je došlo do premijere Krležine “Lede” s izvrsnom ekipom glumaca Lukom Dragićem, Frankom Klarić, Ivanom Jončićem, Ivanom Gulin i Orianom Kunčić.

Kao Blaž u 'Kako je počeo rat na mom otoku'

Do jeseni ćemo imati deset repriza “Lede”, otvaramo i Novaljski trijatar na poziv Gorana Grgića i planiramo igrati u Zagrebu na Trešnjevci. Uloga Blaža Gajskoga u Brešanovom komadu “Kako je počeo rat na mom otoku”, koja je dijete mog ravnateljskog mandata, donijela je i kazalištima Gavelli i HNK Šibenik i cijelom ansamblu veliko veselje, osvojili smo nagradu publike na festivalu Marulićevi dani u Splitu i u godinu dana došli do fantastičnih 50 izvedbi – govori Svrtan kojemu je uloga oca koji prerušen u majora JNA upada u kasarnu humorni podsjetnik na minulo vrijeme.

- U ratu smo bili pametniji narod nego danas. No ispalo je da su lopovi u politici i oko politike još pametniji za svoje interese, pa su nas doveli na rub propasti. Pitanje je hoćemo li dočekati da korupcija u pravosuđu i svim porama društva ne bude baš toliko sramotna prije nego se svi koji mogu isele iz Hrvatske. No ima i jedna dobra stvar, poneki će se mladi ljudi nakon ovog egzodusa u Europu vratiti i promijeniti stvari – optimističan je glumac.

Pitanjima truleži politike bavi se i treća sezona Matanićeve serije “Novine” čije snimanje počinje. Serija je na Netflixu, gleda se u mnogim zemljama s mnogim titlovima, radit će se američki remake… Boris Svrtan tumači u seriji predsjednika Vlade, budući da se u ulogama političara u životu ionako izvještio, igrajući u životu Josipa Broza Tita čak tri puta u karijeri, počevši od predstave “Spika na spiku” do dokumentarnih serijala.

'Spikom na spiku'

Uloga političara

- Igrati političare uvijek je za glumca dvosjekli mač, jer mogu biti i publici dosadni zbog skrivanja emocija koji je u prirodi njihova posla. Titov govor je pun simpatičnih mana i njegov gestus je nenadmašan. Inteligentni zagorski Ostap Bender (glavni junak satiričnih romana sovjetskih spisatelja Iljfa i Petrova) uvijek je bio tri poteza ispred. Premijera Lozančića iz serije “Novine” trudim se razgolititi kao čovjeka krvavog ispod kože, koliko god se kretao u suhoparnom diskursu. Sve u politici je gluma, no Titu je bilo lakše nego Lozančiću, jer se onomad vodila čišća igra.

Nakon špijunskoga iskustva s Narodnim komesarijatom unutrašnjih poslova, on bi i od Al Caponea učinio svog šegrta, a neposlušne likvidirao. Njemu su samo pudlice mogle proturječiti bez kazne. I papagaji. Zato danas imamo zemlju pudlica i papiga. Ostalo je kao model, jer jedino su pudlice i papige ostale... – smije se, dodajući kako se Lozančić iz serije kreće u kolu vučjih njuški u skupim odijelima i predstavlja tamnu stranu socijalne inteligencije koja biva krinka za vučji lopovluk i ortačku igru s demokracijom u povojima.

Autorska prava

- Ne tvrdim da su svi političari loši, ali najbolji od njih moraju razbiti korupciju po principu “ti meni ja tebi”, kako ne bismo sutra našu djecu utopili u vlastitom ogorčenju – govori, napominjući kako Dudek, borac za pravicu iz kultne serije „Gruntovčana“ u njemu živi vječno. Ne spominje slučajno jednu od najboljih hrvatskih serija i ulogu za pamćenje Martina Sagnera, jer upravo završava dramatizaciju “Gruntovčana” koju će na vlastitu ideju i inicijativu raditi u kazalištu Kerempuh iduće sezone i bit će to prvi “Gruntovčani” na kazališnim daskama od neovisnosti Hrvatske.

- Gospodin Kerstner, sin autora i vlasnik prava, dao mi je otvorene ruke da prebacim priču o Gruntovčanima u 21. stoljeće i nadam se da sam u tome uspio, jer osnova su mentalitet i karakteri koji se ne mijenjaju. Dodao sam jedno lice - Marinelu Puvalo, pomoćnicu ministra za promet i veze, koja napravi auzmeš u Podravini kad skrene cestu kroz Gruntovec. Predstava će prikazati grotlo legalnog kriminala kroz komične peripetije i mnoštvo poznatih likova gdje je Dudek jedini naivan, pa se pitamo kuda smo otišli kao društvo kad stavljamo znak jednakosti između poštenjaka i budale.

A pritom su “pametni” ovi s dva razreda škole koji su dovoljno bezobrazni da kradu bez skrupula i cere nam se u lice. No vijest je da će se Dudek na kraju pobuniti. Konačno. Hrvatima očito voda treba doći ne do grla, nego pola metra iznad glave - gorko će Svrtan čija će redateljska podjela za “Gruntovčane”u Kerempuhu sačinjavati, naglašava, vrhunske glumce Kerempuhova ansambla s kojima je nekoć u istom teatru radio “Metastaze”, od Nine Erak i Hrvoja Kečkeša do mladih snaga.

- Pridružit ću im se i ja na ulozi Cinobera, a u režiji će mi pomoći Rajko Minković. Ravnatelj Roman Šušković koji je sigurnom rukom krenuo voditi eminentno kazalište podržao je moju ideju o “Gruntovčanima” i mislim da ćemo u ožujku 2020. imati razloga za veselje na premijeri. Potrebno je podsjetiti ljude na ovo remek-djelo Kerstner-Golikove studije karaktera, ali i vidjeti koliko se od tada mentalitetno nismo pomaknuli. Možda je to tajna našeg vječitog zapinjanja u blatu, o čemu je i Krleža napisao tonu stranica koje nitko ne čita, kako je on sam gorko zaključivao – nastavlja.

Svrtan u Vrdoljakovom 'Generalu'

Kao glumac voli raditi s redateljima raznih generacija koji najviše pažnje posvećuju glumačkom prostoru, “kako s maštovitim i ludim Daliborom Matanićem, tako i s iskusnim majstorom glumačke i redateljske vještine Antom Vrdoljakom”. U njegovu “Generalu” koji bi se trebao pojaviti na Pulskom filmskom festivalu s Goranom Višnjićem u ulozi Ante Gotovine tumači ulogu Ante Rose, specijalca i Gotovinina prijatelja i mentora.

- Riječ je o temi koja zaista ima, u našim razmjerima, holivudski potencijal po produkciji, kameri, glumcima. Snimali smo na autentičnim lokacijama iz Domovinskoga rata i mislim da će to ostati u svijesti gledatelja kao igrani dokument jednog vremena. Vrdoljak savršeno vlada gledateljevim mehanizmom identifikacije s glavnim likom, koji je od antičkog vremena uz emotivnu katarzu najbolji mamac za publiku i najsolidniji temelj bilo koje priče koja se pamti – smatra Svrtan koji je privatno u mirnim vodama.

Ponosni tata

- U stabilnoj sam vezi s cijenjenom logopedinjom Kristinom Turk i drago mi je da dijelimo puno zajedničkoga jer pored profesionalnih sličnosti i ona ima dvoje odrasle djece tako da uživamo u istim problemima. Putujemo hiperaktivno, ali i uživamo ostvareni u poslu i mirni u odnosu na budućnost – reći će otac glumice Petre Svrtan koja je zaposlenica ZeKaeMa i za koju će kazati kako ima bikovski radni potencijal.

s djevojkom Kristinom Turk

- Petra je posebna i sve što je postigla sama je izborila. Svakom poslu predaje se potpuno i s velikim uzbuđenjem, pa tako danas ima svoju već desetu profesionalnu premijeru iako je tek diplomirala. “Tri x i ja” treća je predstava koju igra u ZKM-u. Nema tih slova kojima bih iskazao svoj ponos, a najljepše mi je kad mi kolege kažu za nju da ne samo da je izvrsna glumica nego je prije svega čovjek i prijateljica. Izgleda da smo napravili dobar posao bivša supruga Nina Erak i ja.

Ona i njezina generacija su svjetlo hrvatskoga glumišta i nadam se da smo na Akademiji dramske umjetnosti gdje sam i ja bio 15 godina pedagog posijali dobro. To će se tek vidjeti na sceni, ako uprave kazališta budu pametne da im daju prostora – kaže glumac.Iduće sezone kazalište Gavelle postavlja “Malograđane” Maksima Gorkog u režiji Paola Magellija gdje je Borisu Svrtanu pripala uloga Besemjonova, imućnog malograđanina. Isto je kazalište “Malograđane” igralo 1963. u režiji Vanče Kljakovića, a Besemjonova je igrao Drago Krča. Možemo li korelaciju vidjeti u tome da se tada predstava postavljala 18 godina, a danas se postavlja 24 godine od oslobođenja? Gdje je današnji malograđanin?

‘Malograđani’

- Duhovita komparacija, ali oslobođenje je uvijek unutarnje i to spada u najteža ljudska oslobođenja. Pitanje je što je to malograđanština danas bez ideološke čizme koja je definira. Svi mehanizmi pobune su već viđeni i već smo ušli iza kulisa svih revolucija. Danas je korporacijska vlast toliko skrivena da je pobuna onemogućena. Može doći samo kao globalni proces u vidu klimatske radikalne društvene promjene. Tekst Gorkoga nudi dezorijentirano batrganje čovjeka kroz šumu pitanja uvijek istih - o sreći, smislu, trajanju.

S kćeri Petrom

Sam je iskusio sudbinu pisca u Staljinovo doba. Umjetnici potpisuju ropstvo političarima, koji su u rukama korporacija, pa je dakle i danas takvo doba, samo nas njegovi brkovi gledaju iz svemira. Drago Krča je bio moj profesor glume i sretan sam što ulogu Besemjonova nasljeđujem od njega. Bit će mi zanimljivo igrati čovjeka tvrdo zapečenih stavova, jer kao što je rekao Gavella... ne može pijanac igrati pijanca ni mrtvac mrtvaca... tako ni malograđanin malograđanina – najavljuje premijeru iduće sezone dok alternira i u ulozi kralja Edvarda u Gavellinoj predstavi “Rikard III.” koja je dobitnica druge po redu nagrade žirija i publike Zlatni Studio.

- Uskačem u obožavanu Gavellinu predstavu “Rikard III.” na Shakespeare festivalu u Novom Sadu, tako da kad ste me pitali za intervju, postao sam svjestan svojevrsne eksplozije u mojoj karijeri. No, zadovoljan mandatom u kojem sam pokrenuo gradnju nove Gavelline dvorane, kadrovski posložio kuću, primio desetak mladih glumaca i s velikom životnom školom i diplomom iz skale ljudskih dobrota i opačina krenuo sam dalje, tako da je sav ovaj angažman nastao iz čistog veselja – zaključuje Svrtan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 15:30