ANJA ŠOVAGOVIĆ DESPOT Glumica progovorila o novoj erotičnosti koju je pronašla u sebi, neodgojenim političarima...

Glumica Anja Šovagović-Despot (53) u kazalištu Gavella 7. svibnja premijerno će odigrati naslovnu ulogu u predstavi “Filumena Marturano”. Riječ je o tekstu napolitanskog pisca Eduarda De Filippa (1900. - 1984.) koji je publici poznat zahvaljujući i kultnom filmu “Brak na talijanski način” sa Sophijom Loren i Marcelom Mastroiannijem. Nakon što je u “Kolovozu u okrugu Osage” tumačila ulogu rastrojene Violet Weston, koju je u holivudskoj ekranizaciji Pulitzerom nagrađenog teksta Tracy Lettsa igrala Meryl Streep, sada se Anja Šovagović-Despot našla u ulozi prostitutke na prekretnici života koju je prije nje utjelovila najpoznatija talijanska diva.

Loren i Garbo

- Meryl Streep je najveći glumac svih vremena, namjerno ne kažem glumica jer ne vidim koji bi to muškarac bio u njezinu rangu. Radeći Violet Weston, interpretacija Meryl Streep bila mi je od enormne pomoći, doživjela sam je kao učiteljicu koja me vodi kroz, meni isprve nejasne, psihološke zaplete. Kad sam dobila ulogu Filumene Marturano, odgledala sam opet film ‘Brak na talijanski način’ i ono što me fasciniralo kod Sophije Loren jest izražena tjelesnost kojom je izazivala, kojom i danas, u devetom desetljeću života, izaziva - govori Anja Šovagović-Despot kojoj je nakon posljednjih uloga sluškinja, sirotica i narkomanki novi zadatak - erotičnost.

Prostitutka Filumena ima 48 godina, a njezin odabranik 52. Ima tri sina i želi preokrenuti život koji se odvija u pukotini između pravno-sređenog te onog koji je s one strane zakona.

- Ne znam zašto, ali više mi se sviđa izraz - bludnica. Zvuči otmjenije, ako se ta vrsta posla može nazvati otmjenim. Sasvim sigurno, u Filumeninoj divljoj prirodi, njezinoj prostoj gesti i histeričnoj iskrenosti ima i neke otmjenosti. Čini mi se da je upravo taj pokušaj definiranja života nakon 25 godina odrađenih savjesno, ta tanka nit između dva lica morala, ona pukotina otmjenosti po kojoj je Filumena drukčija od drugih.

Ona, naime, opet pokušava zavesti muškarca s kojim je dva i pol desetljeća u odnosu i ja vjerujem da je on u biti bio i jedina njezina stvarna mušterija. S tim ciljem u sebi nanovo pronalazi ženstvenost. Odglumi smrt u namjeri da se uda za Domenica Soriana. I uspije u nakani… jer muškarci ionako ništa nikad ne razumiju - smije se glumica koja je zbog uloge obojila kosu u crveno, poput Sophije Loren u filmu.

- Imamo sjajnu kostimografkinju Maritu Ćopo kojoj sam predložila da se obojim u crveno, a ona mi je rekla da mi je to i prije sugerirala, samo da je nisam slušala. Ne mogu s plavom kosom igrati Napolitanku. Crvenokosa sam do sljedeće prilike koja bi bila - Greta Garbo, kad se farbam u crno. Miro Gavran je napisao sjajan tekst ‘Tajna Grete Garbo’ o životu glumačke dive nakon što se povukla iz Hollywooda. Gavran se nije u Gavelli igrao od 1983. i ‘Kreontove Antigone’, u kojoj sam glumila još kao studentica. Bojim se da se nije igrao ni u drugim zagrebačkim teatrima, osim u njegovu privatnom. Miru možemo gledati u Slovačkoj, Japanu, Litvi, Njemačkoj, Italiji… a u nas razne pseudokomediografe - kritizira izbor pisaca u kazalištima.

Zbogom politici

Anja Šovagović-Despot nedavno je dala ostavku na mjesto predsjednice Odbora za kulturu HDZ-a, prozvavši političke strukture za diletantizam.

- Taj diletantizam očituje se u nedostatku vizije, umjesto koje je na djelu stihija i ad hoc donošenje odluka koje jedna drugu konstantno pobijaju.

Zasad sam odustala od suradnje s politikom zbog evidentnog podcjenjivanja hrvatske kulture. Ne mislim pritom samo na ono što se suho naziva kulturom, na kazalište, književnost, baštinu... Mislim i na kulturno ophođenje, optimizam, dobru volju, razumijevanje, pristupačnost i pozitivan zanos. Kultura je najvažnija gospodarska grana. Ona, naime proizvodi društvo. Onoliko ćemo biti gospodarski uspješni koliko smo obrazovani, odgojeni, kako se ophodimo jedni prema drugima, koliko želimo učiti, koliko se cijenimo međusobno, koliko smo pristojni i pomirljivi, dobrohotni. Upravo nedostatak odgoja dovodi do - ekonomske propasti - govori glumica koja je slovila za neslužbenu kandidatkinju za ministricu kulture.

Danas je članica Nadzornog odbora HRT-a.

- Nadzorni odbor HRT-a prije tri tjedna raspisao je natječaj za novog glavnog ravnatelja koji istječe za nekoliko dana. Ne bih htjela prejudicirati ishod natječaja, ali kao da se nitko i ne želi javiti.

Nova knjiga

Ono što mene još brine kao članicu Nadzornog odbora HRT-a jest činjenica da saborski zastupnici, kad razglabaju o HRT-u, govore isključivo o sebi. Na televiziji gledaju samo vlastitu sliku i broje koliko je puta koji od njih nastupio u nekoj informativnoj emisiji. Pa po tome mjere svoju popularnost, čak i demokraciju koja vlada ili ne vlada na televiziji. Zaboravljaju pritom da svako dijete danas tečno govori engleski jer gleda engleske serije i filmove, dok u nas, ja se ne sjećam kad je zadnji put snimljena ozbiljna dramska serija, TV film ili ne daj Bože dječja humoristična serija, kao što su bili recimo ‘Smogovci’. U vrijeme socijalizma umjetničkim smo sadržajima očuvali slobodan duh, a danas, kada živimo u demokraciji, činimo sve da taj duh uništimo. Pa, kakav je to paradoks? Nedostatak takvih domaćih sadržaja ne da je blamaža, nego je izvan pameti.

Pa dok princ Charles recitira Shakespearea, naši uzmožni vlastele političari ne znaju da je Držić puno pri je Shakespearea napisao: ‘... trijeba je bit vjertuoz, tko hoće renjat na svijetu. Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat’ - poentira ističući da je velika sramota da nismo ekranizirali Držića, Ivanu Brlić Mažuranić, Mariju Jurić Zagorku, Augusta Šenou, Krležu…

Tri izdanja doživjela je knjiga Anje Šovagović “Divlja sloboda”, nakon toga je objavila knjigu “Kad se ima kome dati” i sad joj je u planu treći naslov posvećen zabilješkama, tekstovima, esejima pokojnog oca Fabijana Šovagovića.

- Previše sam u u kazališnim tekstovima da bi se u ovome trenutku mogla posvetiti tim silnim materijalima od kojih su neki i rukom pisani. Recimo, postoji dnevnik predstave Teatra u Gostima ‘Trgovac s kišom’. Predstava se igrala dvjestotinjak puta i moj je otac na svakoj izvedbi pisao što se događa, kome su pljeskali, tko je napravio lapsus, kakva je bila akustika... Postoje i njegove studije kazališnih dvorana u Hrvatskoj. Kako je bio stolar, zanimao se za tehničke karakteristike pojedinih pozornica, čak je čuvao i tlocrte nekih scena - otkriva čega sve ima u pisanoj ostavštini Fabijana Šovagovića.

U dosadašnjim knjigama otkrila je da joj je njezin otac u ranim glumačkim godinama ono što je glumcu ionako teško, učinio još težim.

- Amaterizam, o kojem sam govorila, nije mi dopustio. Metode jesu bile brutalne, ali ako se želiš baviti ovim poslom, moraš biti spreman psihofizički. Otac je bio skeptičan hoću li izdržati glumački poziv pa mi je davao neke zadatke da bi sama sa sobom provjerila želim li služiti profesiji. Davao je i savjete, ali to su uvijek bili neki osebujni performansi iz kojih bi sam morao na kraju zaključiti što je savjet, a što nije. U ‘Višnjiku’ sam igrala Ljubov Andrejevnu, a moj brat Filip Jermolaja Aleksejeviča. Otac je bio jezivo iznerviran nakon predstave jer Filipa nije ništa razumio, a mene je, kako je rekao, ‘razumio i previše’, iznervirala ga je moja savršena dikcija. E sad, doći do tog nivoa na kojem nećeš biti štreberčina, a opet će te se čuti, to je mudrost - otkriva neke od finesa glumačkog poziva.

Kod kuće

Trideset godina u braku je s glumcem Draganom Despotom. Njihovoj djeci, kaže, već su dosadile kazališne priče.

- Gazde u našoj kući su naša djeca. Kći Ana je na četvrtoj godini fakulteta, studira engleski i francuski, međutim, intenzivno se bavi i crtanjem, radi crtane filmove koje stavlja na YouTube te pjeva u zboru. Uvijek je bila kreativna, vidjet ćemo hoće li se u tom smjeru dalje razvijati. Josip je drugi razred Privatne klasične gimnazije, sav je u učenju. Od kćeri sam naučila o stripu i trenutačnim glazbenim trendovima. Sina zanima Internet, igrice, povijest. S velikim veseljem naučio je prvih deset stihova ‘Ilijade’ na grčkom, na što sam iznimno ponosna jer vidim da se sada govori o tome da je djeci ‘Ilijada’ preteška. Muž i ja inzistiramo na obrazovanju i učenju djece. Moj tata je govorio: ‘Ako ne znaš do 18. što ćeš sa sobom, nisi se trebao ni roditi’. Okrutna izjava, ali do 18. svakako valja inzistirati na usisavanju znanja - zaključila je glumica koja i danas ima primjetan mladenački duh koji je i uspomena na njezinu baku po mami, Dalmatinku, koja je, kaže, i u 90. u glavi bila kao cura.