KOJA JE NJEGOVA TAJNA Nick Vujičić: 'Svatko se može držati za ruke, treba se držati za srce'

U 18.30, sat vremena prije nego što bi trebao početi nastup motivacijskog govornika i propovjednika Nicka Vujičića, uličice oko Centra Zamet pretrpane su automobilima i pronaći parkirališno mjesto u blizini praktički je nemoguća misija. Trg ispred dvorane je krcat, a radi se mahom o mladim ljudima, većinom srednjoškolcima, studentima, ekipi u dvadesetima i možda ranim tridesetima, među kojima je i puno mladih parova s malom djecom.

Nešto kasnije, u dvorani nema više niti jedne slobodne stolice, a publika početak iščekuje u tišini, s uzbuđenjem u zraku koje se da rezati nožem. U predvorju se prodaju Nickove knjige, “Život bez ograničenja” i “Nezaustavljiv”, po promotivnoj cijeni od 80 kuna. Na ekranu se vrte imena sponzora, medijskih pokrovitelja, udruga, molitvenih zajednica i kršćanskih crkava koje su podržale Vujičićevo gostovanje u Hrvatskoj.

Uvodno nastupa mješoviti zbor od 130 ljudi, s članovima koji su pripadnici različitih crkvenih zajednica. Iz razglasa se širi kršćanski rock, zbor pjeva “Našu je tugu u ples pretvorio...”. Nakon tri pjesme napuštaju pozornicu, a publika nekoliko sekundi kasnije oduševljeno ustaje na noge i počinju višeminutne ovacije. Reflektori obasjavaju zvijezdu večeri, Nicka Vujičića, koji stoji na stolu. Aplauz je silovit i zvuči kao da će trajati dovijeka.

Bez samopouzdanja

Najstariji od troje djece, Nick je jedini rođen bez udova, a odrastao je, kako kaže, u kući punoj ljubavi. Uvidjevši da je inteligentno i nadareno dijete, roditelji su inzistirali da pohađa redovnu školu, a adolescentske godine bile su praćene depresijom i gubitkom samopouzdanja jer su ga druga djeca stalno zafrkavala. No, Nick je diplomirao na dva fakulteta, računovodstvo i financijsko planiranje na Sveučilištu Griffith u Loganu u Australiji, te postao jedan od najpoznatijih motivacijskih govornika i duhovnih iscjelitelja na svijetu. Hrvatska mu je, kako je sam rekao, 44. zemlja koju je posjetio. Njegovi su govori začinjeni šalama, često na vlastiti račun.

Masovna malodušnost

- Sve bih vas zagrlio, ali da to napravim, ruke bi mi otpale. Djeca me, kada me vide, znaju pitati što mi se dogodilo. Kažem im - cigarete - ispričao je propovjednik na početku svojeg nastupa. Vujičić danas živi u Kaliforniji. Evangelistički je propovjednik, no ne inzistira na isticanju podjela unutar kršćanstva (“Ne govorim o tome u koju crkvu idete, govorim o osobnom odnosu s Isusom”). Uspješno je spojio propovjedačku tradiciju s fenomenom motivacijskog govorništva karakterističnim za korporativni svijet, što su dvije discipline danas vrlo popularne u SAD-u. Na videozidu uoči svakog nastupa vrti se promotivni film - Nick pliva, skače u vodu, surfa, peca, igra golf... Uglavnom, probija granice tjelesnih (ne)mogućnosti i unaprijed zadane psihološke barijere, što je očito vrlo inspirativno za milijune ljudi koji pate od malodušnosti i nedostatka samopouzdanja.

Jedini nadomjestak za udove u njegovu slučaju je dio stopala s dva prsta (“cool su, njima mogu napraviti ‘peace’”) koji je izrastao na mjestu gdje bi trebala biti lijeva noga. Njime se služi kada hoda, pri održavanju ravnoteže, pridržavanju predmeta. Na stolu s kojeg održava govore nalazi se Biblija, a Bog, i nada koju samo On može pružiti, općenito, imaju glavnu ulogu u njegovoj retorici.

Priznaje da je u mladosti sumnjao u Njegovu ljubav, no kasnije ju je spoznao i prihvatio. Zna reći da ako Bog može upotrijebiti čovjeka bez ruku i nogu da bude Njegove ruke i noge, onda će svakako upotrijebiti i spremno srce.

- Kada vam Bog ne da čudo, možete vi postati čudo nekome drugome - poručio je u Rijeci, ističući da je govorio ispred 4,5 milijuna ljudi, da ima 100 milijuna posjeta na YouTubeu te da za njega danas zna milijardu ljudi.

Nick često govori o zagrljajima, nemogućnostima fizičkog kontakta i duhovnim kompenzacijama za te nedostatke. Pred publikom u Rijeci svečano je objavio da se oženio u veljači ove godine te da očekuju sina koji bi se trebao roditi u veljači iduće godine, negdje oko prve godišnjice braka.

Sina neću moći držati

- Nikada neću moći držati svog sina u naručju, podići ga kada plače. Kada sam bio mlađi, razmišljao sam kako nikada neću nikoga moći držati za ruku. Ali, svatko se može držati za ruke, treba se držati za srce - rekao je riječkoj publici koja je bila posebno ganuta takvim ispovjednim opservacijama.

Dotaknuo se i odnosa Hrvata i Srba.

- Srbi su nanijeli bol i Hrvati su nanijeli bol. Treba naučiti oprostiti - rekao je. Vujičićevi su govori konstantno nagrađivani salvama aplauza. Nekoliko tisuća ljudi u Rijeci pratilo ga je u sakralnoj tišini, oči su povremeno suzile i sam Bog zna kakve su se sve misli rojile glavama.