ZAGREB - Ne treba mijenjati formu nego sadržaj, slažu se Miroslav Lilić, Goran Milić i Zoran Šprajc, tri bivša najpopularnija urednika i voditelja središnjeg Dnevnika HTV-a, koji su rado pristali dati svoj odgovor na pitanje kako spasiti glavnu informativnu emisiju HTV-a.
Jer, premda se gledanost Dnevnika od studenog 2011. godine kada je iznosila sramotnih deset posto u međuvremenu popela na prosječnih dvanaest posto, situacija je sve samo ne sjajna. HTV-ov Dnevnik na začelju je kolone koju predvodi konkurentska emisija Nove TV s blistavih dvadesetak posto gledanosti, dok RTL-Danas drži stabilno drugo mjesto na ljestvici gledanosti središnjih informativnih emisija triju televizija.
Svjestan je toga i Bruno Kovačević, glavni urednik HTV-a, koji je dao “zeleno svjetlo” za produljenje Dnevnika, koji će od 5. ožujka trajati petnaest minuta dulje, a pokoju minutu više u novom formatu dobit će Sport i Vremenska prognoza.
Kozmetičke promjene
HTV-ovci neskloni Kovačeviću tvrde da je riječ o kozmetičkoj nijansi. Zamjeraju mu što Dnevnik miješa sa Sportom i Prognozom, te kažu kako će se dodatne minute dobiti upravo zahvaljujući tim dijelovima, dok će sam Dnevnik s prvim proljetnim danima zapravo biti dulji za nepunih pet minuta.
Kovačević se na zlobne primjedbe ne obazire:
- Intenzivno radimo na poboljšanjima u Informativnom programu HTV-a. Sustavno slažemo program tijekom cijelog dana, s jasnom idejom profila baš svake emisije u sklopu Informativnog programa. Poboljšavamo sadržaj svih informativnih emisija, a osobito Dnevnika. Mnogo više pažnje posvećujemo svakom detalju u zanatskom smislu. Pri tome mislim na strukturu priloga, slika, tekstova...
Prve konkretne promjene naša publika moći će vidjeti 5. ožujka. Tog dana startaju izmijenjene i poboljšane dvadesetominutne Vijesti u 17 sati, koje će uređivati Zoran Šprajc, a istog dana kreće i Dnevnik u duljoj formi. U 45 dnevničkih minuta pojačat ćemo vanjsku politiku i kulturu, a dulji će biti i dijelovi koji privlače najviše gledatelja: Sport će trajati pet, Prognoza četiri minute, a nakon nje ići će se bez ikakvih najava direktno na sljedeći sadržaj - kaže Kovačević, najavljujući kako će se još značajnije promjene dogoditi na jesen.
Otkrivanje tople vode
Do tada će se, kako neslužbeno doznajemo, doznati hoće li se Dnevnik sa 19.30 pomaknuti na 19 sati i trajati sat vremena. No hoće li sve to biti dovoljno za spas nekad najuglednije televizijske emisije, upitali smo bivše urednike Zorana Šprajca, Miroslava Lilića i Gorana Milića.
- Oko Dnevnika se stalno nešto mudruje i koncipira. I nakon pedeset godina tradicije news programa u svijetu, mi još uvijek iznova pokušavamo otkriti toplu vodu. A za Dnevnik mora vrijediti isto ono što mora vrijediti za svaki drugi televizijski proizvod IP-a. Dakle, moramo se pridržavati osnovnih zanatskih i tehnoloških standarda suvremenog newsa. Trebaju nam slika, ton, montaža, grafika, dramaturgija, urednici, voditelji i novinari koji udovoljavaju elementarnim televizijskim i novinskim zahtjevima i koji razumiju televiziju kao medij. Kada je riječ o Dnevniku, bilo bi dobro da ga rade najbolji u tom segmentu. Da ta emisija ima voditelje koji imaju najbolje ocjene nastupa, govora i uvjerljivosti. Da imate urednike koji mogu svijet oko sebe sagledati šire od vlastitog dvorišta. Da imate novinare koji znaju postavljati pitanja i tražiti odgovore. Dodajte svemu tome zrnce lucidnosti, osobnosti i iskustva i dobit ćete dobar i gledljiv televizijski proizvod. Ili, da budem izravniji: ako vam pada promet u bordelu, nećete mijenjati namještaj nego osoblje - kaže Zoran Šprajc, dodajući kako je potrebno promijeniti cijeli pristup Informativnom programu:
- Ne mogu se preko njega vječno hraniti osobni, interni i politički interesi, jer ako ih namirujete, dobivate rezultat kakav upravo sad i imate - upozorava Šprajc, koji je u Dnevniku proveo osam godina.
A upravo namirivanje političkih interesa u središnjoj informativnoj emisiji HTV-a najviše smeta i njegovom bivšem kolegi Goranu Miliću, koji je Dnevnik vodio i uređivao tri godine, a nakon odlaska u mirovinu otišao je na mjesto ravnatelja Al Jazeere Balkans.
- Sve dok je javna televizija od strane gledatelja percipirana kao mjesto preko kojeg se obračunavaju političke strukture ne može biti ni bolje, ni dobro. Tako se gubi kredibilitet, jer se umjesto vijesti afirmiraju ovi ili oni centri moći. Preko javne televizije politika se ne bi smjela voditi. Tek kada se to ostvari, postaje sasvim svejedno koliko emisija traje i kada počinje - kaže Milić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....