Društvena odgovornost u hrvatskim klubovima gotovo je jednaka - nuli. Kada pomislite na stanje naših prvoligaša, u glavi vam je njihova borba za preživljavanje koja se najčešće svodi na hrvanje s vjerovnicima, bankama i licencama. I tako iz godine u godinu, uz poneke iznimke kojih je ove sezone nešto više.
Dok traje bitka za opstanak i očuvanje statusa, zadnje što im je na pameti je briga o transparentnosti i socijalnoj odgovornosti, osvješćivanje lokalne zajednice o važnim društvenim pitanjima i ekološkim problemima. Zacijelo se i pitate - kakve to uopće veze ima s nogometom? Pa ipak, u mnogim zapadnim zemljama takve su stvari za velike klubove postale uobičajeni segmenti politike upravljanja. Pokazuje to i Responsiball ranking, ljestvica nacionalnih liga prema društvenoj odgovornosti klubova. Hrvatska na njoj čvrsto drži začelje.
Suživot sa zajednicom
Projekt je osmislila grupa švicarskih istraživača predvođena marketinškim stručnjakom Danielom Cadeom, a ljestvicu su ovih dana objavili treći put. Ističu kako im je misija osvijestiti nogometne klubove o važnosti njihova suživota sa zajednicom te izvijestiti o dobrim praksama i usporediti način funkcioniranja europskih liga. Zbog ograničenih su resursa zasad analizirali samo 16 zemalja čije su momčadi prošle godine igrale na Euru pa je, preciznije rečeno, Hrvatska posljednja među njima, a ne u Europi.
Širenje istraživanja vjerojatno bi pokazalo da ima i lošijih od nas, počevši od ex Yu zemalja.
Mnogo je parametara koji utječu na konačan renking, no Hrvatska je samo u prvoj skupini kriterija (upravljanje) ostvarila slabašan učinak. U preostale dvije (zajednica, okoliš) rezultati - ne postoje. To i ne čudi jer pokušajte se sjetiti postoje li u Zadru ili Slaven Belupu inicijative vezane uz različitost, jednakost spolova, zdrav život i obrazovanje, izgradnju mira i ekonomski razvoj...?
Ima li na stadionu besplatne pitke vode? Osigurava li se navijačima prijevoz na gostovanja? Jesu li ugovori s igračima transparentni? Rade li se izvještaji o biorazličitosti? Kakva je ponuda zdrave hrane na stadionu? Većina je ovih stvari strana i Dinamu, daleko najorganiziranijem hrvatskom klubu. Koristi li se kišnica, obnovljivi izvori energije i reciklirani proizvodi? Teško, jedina stvar koja se u Hrvatskoj reciklira su treneri.
Studija, međutim, navodi primjere klubova koji su u socijalnoj odgovornosti već daleko odmakli. Po pitanju upravljanja najuspješniji je Wolfsburg, o uključenosti u zajednicu najviše brinu u Feyenoordu, a prvak u zelenoj politici je Manchester United.
Česi samo mrvicu bolji
Klub Ivice Olića i Ivana Perišića prvi je u povijesti koji je objavio izvještaj o održivosti. U Feyenoordu, primjerice, brinu o problematičnoj djeci iz Rotterdama tako što ih vode na druženje i učenje kod poznatih nogometaša. Nadalje, Unitedov trening-kamp u Carringtonu poznat je po štednji energije, skupljanju kišnice i prvi je koji je dobio međunarodni certifikat za upravljanje zaštitom okoliša.
Svijetlih primjera ima još, ističu se francuski Auxerre, danski Midtjylland, engleski Dartford... U zaključku izvješća Responsiballa autori se nadaju da će ovakvim rangiranjem aktivirati i one koji na pitanje o društvenoj odgovornosti samo dižu obrve. Hrvatska nije jedina jer su tek mrvicu bolji rezultat ostvarili češki klubovi. I njima je u fokusu djelovanja isključivo - sportski rezultat.
Tri indikatora Responsiball rankinga
1. UPRAVLJANJE
Organizacijska struktura kluba, statut, kodeks ponašanja, godišnji financijski izvještaj, orijentacija na lokalne dobavljače, politika o nepušenju i odgovornom konzumiranju alkohola na stadionu, ponuda zdrave hrane na stadionu, dostupnost za osobe s teškoćama, cijene ulaznica, transparentnost ugovora s igračima, suradnja sa sponzorima na socijalno odgovornim projektima, komunikacija s javnošću o tim projektima, kontakt i informacije na službenim stranicama kluba
2. ZAJEDNICA
Uključivanje svih slojeva društva, inicijative vezane uz različitost, jednakost spolova, zdrav život, obrazovanje, izgradnju mira i ekonomski razvoj, mogućnost za pružanje povratnih informacija u klub, uključivanje trenera i igrača u projekte lokalne zajednice, razvijanje svijesti o važnosti uključivanja u humanitarne i druge projekte
3. OKOLIŠ
Korištenje održivog materijala, prijevoz navijača na gostujuće utakmice, organiziranje “car poolinga” (dijeljenja automobila), ponuda kombi-ulaznica (ulaznica za utakmicu vrijedi i za javni prijevoz), izvještaj o utjecaju na biorazličitost okoliša, korištenje recikliranih proizvoda, politika štedljivosti u energentima
i vodi, dostupnost pitke vode na stadionu, korištenje obnovljivih izvora energije, uključivanje igrača u projekte eko-osvješćivanja.
Rezultati istraživanja Responsiballa za 2013.
1. Njemačka 49% 63% 40% 51%
2. Engleska 60% 66% 24% 50%
3. Nizozemska 48% 74% 21% 48%
4. Poljska 58% 63% 22% 48%
5. Španjolska 42% 68% 3% 38%
6. Portugal 34% 42% 1% 26%
7. Rusija 35% 35% 2% 24%
8. Irska 25% 36% 3% 21%
9. Italija 34% 28% 2% 21%
10. Ukrajina 33% 26% 4% 21%
11. Danska 38% 20% 3% 20%
12. Švedska 35% 20% 3% 19%
13. Francuska 18% 22% 10% 17%
14. Grčka 28% 17% 2% 16%
15. Češka 20% 2% 0% 7%
16. Hrvatska 11% 0% 0% 4%
*rangirane su samo zemlje čije su reprezentacije sudjelovale na Euru 2012.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....