ZLATNA KOPAČKA

U borbi za tron Messi, Rooney i Drogba

Koeficijenti za Zlatnu kopačku uvedeni su jer su, primjerice, postojale opravdane sumnje u namještanje u turskom, grčkom, ciparskom i rumunjskom prvenstvu
 AP

ZAGREB - Osamdesete su bile ‘zlatne godine namještanja’, među inim i najboljih strijelaca nekih liga, čime su laureati dobivali mogućnost unosnih transfera, dakako, sve u organizaciji pohlepnih menadžera... Tako je 1987. Zlatna kopačka bio Rodion Camataru (Dinamo Bukurešt) sa 44 pogotka, sezonu potom Tanju Çolak (Galatasaray) sa 39, pa opet Rumunj, Dorin Mateut (Dinamo Buk.) sa 43, “u tandemu s policijskim vučjakom, koji je grizao njegove čuvare”. To im je bio labuđi pjev, Çolaka nisu ni zanimale euro-lige, dok su spomenutim Rumunjima domet bili Charleroi i Heerenveen, odnosno Brescia i Reggiana.

Bilo je i ‘normalnih’ najboljih strijelaca: Eusebio 1968. sa 42, a 1973. sa 40 pogodaka, naš Josip Skoblar 1971. sa 44 gola za Marseille, a Gerd Müller za Bayern 1970. 38, a 1972. 40 pogodaka. Fernando Gomez je u sezoni 1982./83. zabio 36, pa ujesen izbacio Dinamo iz KPK, a 1984./85. 39 golova, dok je Van Basten 1986. za Ajax dao 37, pa ga kupio Milan. Hugo Sanchez (Real Madrid) i Hristo Stojičkov (CSKA Sofija) 1990. su podijelili ‘kopačku’ sa po 38 pogodaka, a kad smo se već sjetili Gomeza, spomenimo i da je 1974. nebalkanac Héctor Yazalde za lisabonski Sporting zabio čak 46 prvenstevnih golova.

Pregledom starih statistika pronašli smo i zaboravljeni podatak da je u argentinskoj Clausuri i Aperturi Diego Armando Maradona, 1980., kad je prestao biti tinejdžer, zabio 42 gola za Argentinos Juniors i zaslužio transfer u Bocu. Tada je Diego igrao napadača kao danas Messi, ali nije bilo globalnih televizija i interneta da u tome cijeli planet uživa.

Odluci o uvođenju koeficijenata u računanje pogodaka za Zlatnu kopačku, u organizaciji ESM-a (European Sports Magazines, među kojima su L’Equipe, La Gazzetta dello Sport, Kicker, World Soccer...) prethodilo je petogodišnje razdoblje bez dodjele naslova, jer muljali su i Grci i Turci i Ciprani, zapadni svijet nije vjerovao u regularnost prvenstava zemalja nastalih raspadom SSSR-a. Tako je 1992. najviše u Europi zabio Gruzijac Kogralidze (40), potom sunarodnjak mu Megreladze (41), laskavim naslovom okitio se i Velšanin David Taylor 1994. sa 43, potom Armenac Avetisjan sa 39, a 1996. Gruzijac Endeladze sa 40... Potom su uslijedili koeficijenti.

Od 1997. do danas titule su osvajali Ronaldo (Barcelona), Grk Machlas (Vitesse), dvaput Jardel (Porto i Sporting), pa Henrik Larsson (Celtic), Roy Makaay (Deportivo), a s najmanje pogodaka, po 25, Zlatne kopačke su postajali Thierry Henry (Arsenal) 2005. i Diego Forlán (Villarreal) 2006. godine, dok je Totti (Roma) 2007. bio najbolji sa 26 pogodaka. Da nisu uvedeni koeficijenti, 2004. bi slavljenik bio Armenac Hakobian (Banants Jerevan) sa 45 pogodaka, ovako je bio Henry sa 30.

Branitelj laskavog naslova iz prošle sezone je Forlan (Atletico M.) sa 32 pogotka (64 boda), a trenutno najveću bitku za najboljeg europskog strijelaca vode Messi, Rooney i Drogba, dok se u HNL-u Mandžukić i Morales bore za klupski i nacionalni primat.





Trenutno najbolji strijelci nekih prvenstava*:

Nizozemska: Suarez (Ajax) 32/31/34

Švicarska: Doumbia (Young Boys) 27/29/36

Španjolska: Messi (Barcelona) 27/31/38

Engleska: Rooney (Man. United) 26/34/38

Grčka: Cisse (Panathinaikos) 23/29/30

Italija: Di Natale (Udinese) 23/33/38

Škotska: Boyd (Rangers) 21/32/36

Portugal: Cardozo (Benfica) 20/25/34

Njemačka: Džeko (Wolfsburg) 19/30/34

Austrija: Wallner (LASK Linz) 18/20/36

Turska: Makakula (Kayserispor) 18/29/34

Slovenija: Osterc (HIT Gorica) 17/30/36

Ukrajina: Milevskij 16/24/30

Danska: Utaka (Odense) 15/26/33

Francuska: Niang (Marseille) 15/31/38

Belgija: Lukaku (Anderlecht) 15/32/38

Srbija: Kaluđerović (Rad) 14/23/30

Hrvatska: Mandžukić (Dinamo) 14/24/30

Poljska: Lewandowski (Lech) 13/23/30

BiH: Džafić (Velež) 12/22/30

* prva brojka su pogoci, druga odigrana kola, a treća maksimalan broj kola.

- tablica je zaključna sa 13. travnjem

Trenutni redoslijed TOP 10 za Zlatnu kopačku Europe:

1. Lionel Messi Barcelona Španjolska 27 54

2. Wayne Rooney Man. United Engleska 26 52

3. Didier Drogba Chelsea Engleska 25 50

4. Luis Suarez Ajax Nizozemska 32 48

5. Gonzalo Higuain Real Madrid Španjolska 24 48

6. Antonio Di Natale Udinese Italija 23 46

7. Darren Bent Sunderland Engleska 22 44

8. Carlos Tevez Man. City Engleska 21 42

9. Doumbia Seydou Young Boys Švicarska 27 40.5

10. David Villa Valencia Španjolska 20 40

* strijelcima iz prvih pet liga po Uefinoj ljestvici koeficijenata pogoci se množe s dva, oniam iz zemalja od 6. do 21. mjesta sa po1,5, a ostalima, među kojima i HNL-u, s po jedan

- tablica je zaključna sa 13. travnjem

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 13:00