Ljeti mnogi viđaju dupine diljem naše obale - tako su nedaleko od otoka Murtera nastale i ove snimke tih prekrasnih sisavaca Plivali su, zauzeti nekim svojim poslom, i nisu se previše obazirali na ljude. Oni su se, pak, držali dovoljno udaljeno od njih da ih mogu vidjeti, ali da im pritom ni na koji način ne smetaju.
Danas je samo dobri dupin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u cijelom Jadranskom bazenu, piše Ministarstvo gospodarstva. Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu.
Prisutnost velikog kita vjerojatno je uvjetovana morskim strujama i promjenama u lokalnoj produktivnosti mora na godišnjoj razini. Bjelogrli dupin (Globicephala melas) i crni dupin (Pseudorca crassidens) (zabilježeni prije gotovo 100 godina), ali i grbavi kit (Megaptera novaeangliae), spadaju u rijetke posjetitelje u Jadranskom moru. I na kraju, obični dupin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a rijetko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke (Holcer, 2015).
Kitovi i dupini nalaze se na vrhu hranidbenog lanca morskih ekoloških sustava te utječu na strukturu i funkcioniranje sustava. To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. U najvećoj mjeri ugrožava ih čovjek koji različitim aktivnostima utječe na morski ekosustav. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, interakcije s ribarstvom, antropogena buka, morski otpad, onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.
Sve vrste kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....