Izlaganje pčela, leptira i drugih oprašivača onečišćenju narušava njihovu sposobnost da se nahrane

Još jedna loša vijest za populacije insekata, usjeve koji ovise o njihovom oprašivanju i, naravno, sve nas ljude - izlaganje pčela, leptira i drugih oprašivača onečišćenju zraka ozbiljno narušava njihovu sposobnost da pronađu biljke kojima se hrane, piše Ekovjesnik.

Pesticidi i promjene u korištenju zemljišta dva su najveća uzroka značajnog pada populacije oprašivača, a novo terensko istraživanje pokazuje da bi onečišćenje zraka, uzrokovano automobilskim prometom, također moglo biti jedan od glavnih uzroka. Ranijim laboratorijskim istraživanjima već je dokazano kako se onečišćenjem zraka razgrađuju čestice cvjetnog mirisa koje oslobađaju biljke, što oprašivačima znatno otežava njihovo lociranje.

S ciljem boljeg razumijevanja ove pojave u širem prirodnom okruženju, James Ryalls i njegovi kolege s engleskog Sveučilišta u Readingu provodili su trogodišnje terensko istraživanje. Izgradili su sustav koji je generirao dušikove okside i onečišćenje prizemnim ozonom u središtu polja pšenice i povezali ga sa šest osmerokutnih ograđenih prostora gdje su rasle biljke crne gorušice (Brassica nigra). Dodatna dva kućišta služila su za usporedbu.

Rezultati su bili vrlo jasni: razine onečišćujućih tvari koje su jednake prosječnim koncentracijama pored glavnih prometnica Ujedinjenog Kraljevstva dovele su do smanjenja broja oprašivača na biljkama i to do 70 posto u usporedbi s kućištima koja im nisu bila izložena.

Istraživači su se uistinu iznenadili strmoglavim padom broj oprašivača izloženih relativno umjerenim razinama onečišćenja. „Nismo očekivali ni približno tako ozbiljno smanjenje, zbog čega smo zaključili kako je onečišćenje zraka vjerojatno prilično važan, ali zanemaren čimbenik koji pridonosi opadanju broja oprašivača. I to zabrinjavajuće snažno“, kazao je dr. James Ryalls.

Naravno, potrebne su daljnje terenske studije i istraživanja na široj razini krajolika kako bi se u potpunosti utvrdilo u kojoj mjeri onečišćeni zrak zbunjuje oprašivače u potrazi za mirisima biljaka. „Neke skupine oprašivača ipak mogu biti sposobnije u drugim načinima pronalaženja biljaka od drugih“, kaže dr. Ryalls.

Profesor biologije Dave Goulson sa Sveučilišta u Sussexu nije sudjelovao u istraživanju, no tvrdi kako istraživanje, iako provedeno u ograničenom prostoru, pokazuje potencijalno velike utjecaje onečišćenja zraka i na oprašivače i na divlje cvijeće. „Ovo istraživanje čak dovodi u pitanje svrhovitost sadnje poljskog cvijeća uz prometnice, barem dok se još uvijek koriste motori s unutarnjim izgaranjem”, kaže Dave Goulson koji se posebno posvetio proučavanju i zaštiti bumbara te je autor bestseller knjige „A Sting in the Tale“.

Ako je onečišćenje zraka čvrsto povezano sa stalnim opadanjem broja oprašivača, optimističnim sagledavanjem rezultata istraživanja može se reći kako se ovaj problem ipak lakše rješava od suzbijanja korištenja pesticida u poljoprivredi. „Ionako moramo zauvijek prestati s upotrebom fosilnih goriva, no taj se proces mora znatno ubrzati“, zaključuje dr. James Ryalls.