GLAD NE PITA

Jedu li medvjedi gljive? Za našu zemlju nema podataka, no istraživanja drugdje otkrila su da im nisu mrske

Nažalost, nije naveden podatak o kojim vrstama ili bar rodovima gljiva se u ovim slučajevima radilo

Ilustracija

 Ivana Grgic/Cropix

Aktivnost, mobilnost i razmjerno velik životni prostor medvjedi usklađuju s nalaženjem hrane. Dostupna količina hrane jedan je od važnijih čimbenika koji reguliraju brojnost i gustoću populacije medvjeda, ali, također, uvjetuju i njegove interakcije s čovjekom. Šume sjeverozapadnih Dinarida su, osobito u jesen, neobično bogate plodištima raznovrsnih gljiva. Možemo se zapitati koriste li medvjedi u svojoj zdravoj i raznovrsnoj prehrani gljive? U znanstvenoj literaturi o tome smo pronašli tek šture podatke. Koliko nam je poznato za Hrvatsku takvi podaci uopće nisu navedeni (barem ne u literaturi koja nam je bila na raspolaganju), pa zapravo niti ne postoje preciznije spoznaje o količinama i vrstama gljiva koje medvjedi redovito koriste. Više o prehrani medvjeda gljivama nalazimo, primjerice, kod skandinavskih autora. Bjorn Dahle i suradnici (1998) spominju gljive kao sadržaj u 13 posto istraženih uzoraka medvjeđeg izmeta švedskih medvjeda i 28 posto norveških medvjeda u jesenskim mjesecima, što pokazuje da medvjedi vole gljive, piše Javna ustanova Priroda Primorsko-goranske županije.

Nažalost, nije naveden podatak o kojim vrstama ili bar rodovima gljiva se u ovim slučajevima radilo, iako to vjerojatno i ne bi bilo previše teško istražiti putem spora gljiva, koje svaka imaju karakterističan oblik, strukturu i veličinu. Vrijedna članica riječke gljivarske udruge Ožujka ispričala nam je da se imala prilike osobno osvjedočiti da medvjedi jedu gljive. U ovom slučaju radilo se o ostacima medvjeđeg obroka koji je sadržavao dijelove plodišta gljiva iz roda vrganja - Boletus edulis, koje je medvjed konzumirao na području Gorskog kotara.

Preciznije podatke o američkim smeđim medvjedima – grizlijima i njihovoj konzumaciji plodišta raznih skupina gljiva daje David J. Mattson sa suradnicima (2002) u radu o medvjedima grizlijima Nacionalnog parka Yellowstone. Oni izvješćuju o konzumaciji nadzemnih ili iskapanju podzemnih plodišta gljiva od strane medvjeda grizlija i to uglavnom gljiva iz porodice vrganjevki – Boletaceae, krasnica – Russulaceae, smrčkovki – Morchellaceae (Morchella elata) i dr. Od podzemnih gljiva zabilježio je iskapanja i konzumaciju plodišta gljiva iz roda Rhizopogon spp., porodica opletenke – Rhizopogonaceae. Medvjedi su gljive konzumirali uglavnom tijekom jeseni, i to u šumskim sastojinama s američkim vrstama borova – Pinus contorta i Pinus albicaulis. Jedino su smrčke nalazili na opožarenim dijelovima šume tijekom proljeća.

Mattison u spomenutom radu navodi i zanimljivo predviđanje da će u budućnosti yellowstonski medvjedi povećati konzumaciju gljiva zbog očekivanih promjena u sastavu i strukturi vegetacije koja bi mogla nastupiti zbog klimatskih promjena – tj. zbog globalnog zatopljenja. Predviđanja su da će se zbog klimatskih promjena u sastavu vegetacije znatno smanjiti udio bjelokorog bora, od čijih sjemenki medvjedi sada dobivaju najviše energije, i to tako da iskapaju podzemna spremišta češera tih borova koje su prikupile crvene vjeverice, a povećat će se udio usukanog bora s kojim je povezano veće oblije plodišta gljiva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 11:00