Krpelji su aktivniji i zaraženiji nego zadnjih godina: ‘Pazite na sebe i svoje ljubimce‘

Zbog iznimno tople zime, ne treba nas ni čuditi da krpelja ima više nego ikada. Od početka 2024. godine, krpelje smo pronašli: na psima (2), na sebi (2) na podu i zidu (2). Iako psi imaju zaštitu, a dobila ju je i mačka (ne ide vani, ali postoji opasnost da neki od krpelja koje mi donesemo na nogavicama prošeće do nje), zapravo smo mi u najvećoj opasnosti.

Nedavno je jedna gospođa koju poznajemo s lica izvukla krpelja, a liječnici su joj odmah propisali kuru antibiotika, za svaki slučaj. Pas drage nam prijateljice Melite baš je jučer dobio piroplazmozu, Odmah nakon što je izvukla krpelja iz tijela svoje Mile, vidjela je da ova nije dobro, pa su otišli kod veterinara, a oni su joj potvrdili da je njena ljubimica zaražena. Došla je dovoljno rano da kujici bubrezi nisu oštećeni i odmah je dobila lijekove. Bit će dobro, kaže nam Melita.

Što mi kao vlasnici možemo napraviti? Pregledavati sebe i njih. Naša je koža po tom pitanju jednostavnija, jer ćemo krpelje lakše vidjeti. No, kod pasa, posebno crnih i onih s gustim krznom, to je lutrija. Zbog toga ih moramo zaštititi. Psi od krpelja mogu dobiti piroplazmozu, monocitnu erlihiozu, lajmsku boreliozu te granulocitnu anaplazmozu. Ako progutaju zaraženog krpelja, mogu ‘dobiti‘ hepatozoonozu. Mačke pak nakon ugriza mogu dobiti hemobartonelozu. Ljudi nakon ugriza zaraženog krpelja mogu biti zaraženi lajmskom boreliozom, krpeljnim meningoencefalitisom te krimsko-kongoanskom hemoragijskom vrućicom.

- Ove je godine naročito loša situacija. Znamo da su krpelji postali aktivni tijekom cijele godine i zaista, svakog smo mjeseca imali nekoliko pasa koji su se zarazili, uglavnom piroplazmozom. Unazad nekoliko godina vidim da postoji trend - ovi krpelji koji su zaraženi su sve brojniji i zbog toga smo u opasnosti svi mi. Moramo biti oprezni i pregledavati se nakon svake šetnje, a to moramo činiti i psima. Uz to ih, svakako, treba zaštititi. Trebalo bi da zaštitu imaju cijele godine - kaže nam veterinarka Silva Rakočević.

Pojašnjava da su repelenti, sredstva koja odbijaju krpelje, slaba zaštita. Bilo da je riječ o ogrlicama, češnjaku, raznim uljima ili sprejevima na biljnoj bazi, potpuno je svejedno. Ništa od toga nije dovoljno ozbiljna zaštita, već je potreban akaricid (sredstvo koje se koristi za suzbijanje grinja i krpelja). Najbolji je onaj koji se daje svaki mjesec. On djeluje tako da, ako krpelj ugrize psa, umire prije nego uspije prenijeti bolest.

- Uz sve to, kad se vratimo iz šetnje, psu treba pregledati krzno. Posebno treba obratiti pozornost na područje oko ušiju, na vratu i trbuhu, gdje je koža tanka i gdje će se parazit najradije ‘zakačiti‘. Ako napipamo krpelja, treba ga izvaditi van, vrteći ga u jednom smjeru. Ako u tijelu psa ostanu rilca, to je u redu, nema razloga za paniku. Krpelj ih koristi da pije krv, ali ona sama po sebi nisu opasna - pojašnjava Rakočević.