Ljudi sve češće odlučuju ne jesti meso životinja. U našoj zemlji ih je više od 200 tisuća

Svake godine tisuće ljudi odluči za društveno odgovorniji način života, pa postaju vegetarijanci. Brinu o okolišu i klimi, žele da se okonča okrutnost nad životinjama te žele živjeti zdravijim životom i u skladu s prirodom, pišu Prijatelji životinja.

Vegetarijanci ne jedu životinje, dok tzv. čisti vegetarijanci – vegani ne jedu ni mliječne proizvode, jaja i med, odnosno izbjegavaju sve namirnice životinjskog podrijetla.

„S obzirom na to da se godišnje u svijetu uzgoji i zakolje više od 70 milijarda životinja radi ljudske prehrane, Svjetski dan vegetarijanstva odlična je prilika za prelazak na prehranu namirnicama biljnog podrijetla. Od toga će profitirati apsolutno svi – i životinje, i okoliš, i ljudi”, poručuju Prijatelji životinja.

Kažu da stručnjaci potvrđuju koristi biljne prehrane za zdravlje pa tako Američka nutricionistička udruga i nutricionisti Kanade ističu da su dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodne za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije, te da osiguravaju zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti. Toliko je dubok učinak biljne prehrane na naše zdravlje da je statistički dokazano da produljuje ljudski život i do 13 godina.

Brojne su prednosti biljne prehrane vezane i uz očuvanje okoliša. Primjerice, britanska dobrotvorna organizacija Vegfam procjenjuje da farma od 10 hektara može uzdržavati 60 ljudi uzgajajući soju, 24 ljudi uzgajajući pšenicu ili 10 ljudi uzgajajući kukuruz, a samo dvoje ljudi uzgajajući krave. Nizozemski znanstvenici pak predviđaju da bi se 2,7 milijarda hektara zemlje koja se trenutačno koristi za ispašu moglo osloboditi u slučaju globalnog odbacivanja mesa, uz još 100 milijuna hektara koji se koriste za uzgoj hrane za te životinje.

Prijatelji životinja podsjećaju da vegetarijanstvo nije novo. Iako je Vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano još 1847. godine u Londonu, ljudi od davnina poznaju i prakticiraju biljnu prehranu. Još se Pitagora u 6. st. pr. Krista hranio vegetarijanski zbog etičkih i zdravstvenih razloga. Smatrao je: „Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge”, a na pitanja o svojoj prehrani odgovarao je: „Zar da čovjek mojega uma jede leševe?” Leonardo da Vinci, koji se u najmlađoj dobi odrekao jedenja mesa, vjerovao je da će doći vrijeme kada će ljudi ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubojstvo čovjeka: „Mi živimo od smrti drugih. Mi smo hodajuće grobnice! Onaj tko ne cijeni život, nije ga niti zaslužio.”

Nekoliko stoljeća kasnije Nikola Tesla smatrao je da: „Treba učiniti sve napore da bi se zaustavilo obijesno i okrutno klanje životinja, koje može biti pogubno i za ljudski moral.” Albert Einstein vjerovao je da ništa neće toliko pomoći ljudskome zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku prehranu: „Vegetarijanski način života mogao bi krajnje pozitivno utjecati na sudbinu čovječanstva, čisto fizičkim djelovanjem na temperament ljudi. Naš zadatak mora biti da se oslobodimo... širenjem kruga samilosti na sva živa bića, i svu prirodu i njezinu ljepotu.”

Svjetski dan vegetarijanstva počeo se obilježavati u svijetu 1. 10. 1977. godine. Prema posljednjim podacima i procjenama, u Hrvatskoj živi više od 200 tisuća vegetarijanaca. Jedno istraživanje navodi da 86 posto građana Hrvatske podržava vegetarijanstvo, dok ih 29 posto smatra da bi jednoga dana i sami mogli postati vegetarijanci.

Prelazak na biljnu prehranu otvara nepregledne mogućnosti uživanja u nevjerojatno ukusnim jelima i tisućama novih recepata. „Čak i ako niste vegetarijanac, možete proslaviti Svjetski dan vegetarijanstva tako da istražite svijet veganske kuhinje pripremajući biljna jela ili odlaskom u neki od restorana s veganskom ponudom, gledanjem filmova i čitanjem knjiga veganske tematike ili posjetom utočištu za životinje s farma. Veganska hrana dostupna je i prikladna za sve”, zaključuju Prijatelji životinja.