Mještani sumnjaju na zagađenje, a inspekcije tvrde: ‘Sve je čisto. Kod kaveza ima i periski!‘

Je li Cromarisovo uzgajalište ribe između Dugog otoka i Rave, na lokaciji Velo žalo, uzrok zamućenja mora u Ravskom kanalu? Odnosno, zagađenja mora, kako tvrde neki mještani Rave koji su zadnjih mjeseci pojedinim medijima slali fotografije i snimke navodnog onečišćenja mora zbog kojeg u kanalu tobože nestaju pojedine morske životinjske vrste poput periski, spužvi i ježinaca. Njihove foto i video ”dokaze”, međutim, nitko nije potvrdio, piše Zadarski.

Snimke smeđih i masnih mrlja na površini mora, snimljenih početkom ljeta, koje po njima predstavljaju nakupljenu prljavštinu od čišćenja ribljih kaveza, stručnjaci iz Instituta za oceanografiju iz Splita, u istim tim medijima, ocijenili su kao najvjerojatniju posljedicu cvjetanja mora, a demantiraju ih i nalazi državnog inspektorata koji na spornoj lokaciji u više nadzora dosad nisu zabilježili nikakvo onečišćenje okoliša, niti odstupanje Cromarisa od zakonskih uvjeta za uzgoj bijele ribe. Međutim, što su osporavanja čvršća, protivnici kaveza, slično kao i antivakseri, istupaju sve agresivnije, optužujući „korumpirane institucije”, „pristrane stručnjake” i „plaćene novinare” za spregu s proizvođačem ribe, samo zato što argumentirano osporavaju ili propituju njihove ničim utemeljene optužbe.

Među takvima je i Dario Ivanković, vlasnik restorana na Ravi, koji tvrdi kako se svojim očima uvjerio da kavezi zagađuju Ravski kanal. Vidio je, kaže, kako nakon pranja mreža iz kaveza morem pluta masnoća i prljavština, zbog koje se ljudi ne žele kupati, a turisti bježe. Činjenica je međutim da se mreže čiste u zimskim mjesecima, kada se nitko ne kupa, a pranje se obavljalo pomoću robota koji mreže ispire pod pritiskom mora, bez ikakvih umjetnih sredstava za čišćenje.

- Ravski kanal je premali za uzgoj tolikih količina ribe. U zadnje dvije godine uzgoj se udvostručio. Zbog toga je došlo do zamućenja mora. More je ovdje prije bili bistro na deset metara, sada se ne vidi na dva metra. Ravski kanal na ulazu i izlazu ima brakove koji sprečavanju morske struje i normalno cirkulaciju mora. Tako dolazi do efekta WC-školjke, odnosno prljavština s uzgajališta ne izlazi nego ostaje unutar kanala – kaže Ivanović.

Na pitanje odakle mu podaci o udvostručenju uzgoja ribe u kavezima u zadnje dvije godine, kaže da je to vidio vlastitim očima, jer živi na Ravi nasuprot lokacije kaveza. Odbija mogućnost da su na zamućenje možda utjecali globalno zatopljenje mora, povećan pomorski promet, poglavito velikih motornih jahti, ili činjenica da cijela Rava, kao i susjedni Dugi otok, nemaju kanalizaciju, nego koriste crne jame.

- Rava preko zime ima oko 40 stanovnika, ali ljeti naraste na 350. Imamo crne jame, ali njih nitko ne ispušta u more. Siguran sam u to jer jedni na druge dobro pazimo – navodi Ivanović čiji se restoran na Facebooku reklamira slikom s privezištem uz koje su pakirane velike motorne jahte.

Cromaris na lokaciji Velo žalo ima 52 kaveza kapaciteta 1100 tona u kojima uzgajaju brancine i orade. Kavezi se na tom mjestu nalaze od 2006., a Cromaris ih je 2012. kupio od tvrtke Dalmar. Dvije godine kasnije, 2014., temeljem nove studije utjecaja na okoliš, povećavaju proizvodnju, sa 700 na 1100 tona. Ista količina uzgojene ribe zadržana je do danas. U Cromarisu su svjesni nezadovoljstva dijela Ravljana, ali i štete koja im se neopravdano nanosi medijskim istupima i iznošenjem optužbi bez dokaza. Zbog toga zadnjih nekoliko mjeseci održavaju redovite sastanke s predstavnicima lokalne zajednice na kojima ih izvještavaju o rezultatima mjerenja čistoće mora i stanju na uzgajalištu. Na tim sastancima redovito je prisutan i Nedjeljko Ćuća (HDZ), predsjednik Mjesnog odbora Vela Rava.

- Dosad smo održali tri sastanka, u lipnju, srpnji i kolovozu. Trebali smo održati i sastanak početkom rujna, ali smo ga odgodili jer gospođa iz Cromarisa nije mogla doći. Cilj tih sastanaka je da se mještani informiraju o stanju i aktivnosti na uzgajalištu – kaže Ćuća i dodaje kako predstavnici Cromarisa na okupljanjima govore kako žele smanjiti rizik od mogućeg onečišćenja, smatraju da kavezi nisu tome uzrok te da sve što rade, rade u skladu sa zakonom i studijom utjecaja na okoliš.

- Moje je mišljenje da je 1100 tona ribe prevelika količina za Ravski kanal. Kanal sa zapadne strane ima dva braka, a s južne školj i brak koji sprječavaju kurenat tako da more cirkulira od braka do braka. Jedino vjetrovi mogu očistiti kanal. Činjenica je i da je more mutnije nego nekad, ali što je posljedica toga ne znamo. Možemo samo nagađati, no od kada su kavezi na Velom žalu more je drukčije nego prije – govori Ćuća i potvrđuje da nikakve službene potvrde za to nema, a subjektivno mišljenje nije dokaz.

Sve optužbe na račun kaveza temelje se naime ne 'odokativnoj metodi'. Mjesni odbor Vela Rava, kao ni "aktivisti”, nisu stručno potkovani, nikad nisu angažirali kompetentne službe da ispitaju uzrok zamućenja mora, niti je površinsku prljavštinu itko dao na analizu kako bi dokazao da se radi baš o masnoći s kaveza, a ne, primjerice, cvjetanju mora.

Ćuća napominje da je Cromaris promijenio način pranja mreža i više nema neugodnih mirisa kao prije. Ovo ljeto, primjerice, nije primijetio nikakvu prljavštinu, niti mu je poznato da se netko žalio na nečistoće u moru ili kožne osipe.

- Normalno je da Cromaris štiti sebe i svoj biznis, ali je i činjenica da se more u Ravskom kanalu promijenilo - kaže.

Jeste li primijetili neke druge pokazatelje onečišćenja, primjerice, manjak ribe ili nestanak nekih drugih organizama?

- Ribe ima. Ježeva je nešto manje. Prije korone su bili nestali, a sad su se opet vratili. Gledajte, stručnjaci iz Cromarisa na našim sastancima redovito donose rezultate mjerenja čistoće mora i ona nijednom dosad nije bila upitna. Činjenica je da se broj turista iz godine u godinu povećava, da naš i susjedni otoci nemaju kanalizaciju nego crne jame. Kod nekih crnih jama, koje su blizu mora, uslijed plime ili oseke može doći do miješanja mora i sadržaja crnih jama, ali sadržaj crnih jama nitko direktno ne ispušta u more. Nažalost, zna se desiti da neki jahtaši, koji prenoće u kanalu, ujutro prije odlaska ispuste crne tankove, svjedoci smo globalnog povećanja temperature mora... Moguće da sve to ima utjecaj. Ne možemo za sve optuživati uzgajivače i kaveze, ali ne možemo ih u potpunosti ni osloboditi odgovornosti - smatra Ćuća.

On kao predsjednik mjesnog odbora nije nikad pozvao inspekcije na kaveze, ali mu je poznato da su dolazile, poglaviti nakon medijskih napisa.

- Znam da su dolazili tri ili četiri puta. Rezultati svaki put pokažu da je more čisto, da nema zagađenja. Da nije tako Cromaris bi vjerojatno dobio kaznu – zaključuje predsjednik MO Vela Rava.

Dane Desnica, direktor proizvodnje i član uprave Cromarisa, kaže da su od početka godine imali tri izvanredna nadzora državnog inspektorata na Velom žalu, sve po anonimnim prijavama. Optužuju ih da njihovi kavezi onečišćuju okoliš, ali za to nema dokaza.

- Mi smo prvi kojima je stalo do zaštite okoliša. Da more nije čisto, da uvjeti za uzgoj nisu na visokoj ekološkoj razini, mi bi sami sebi sjekli granu na kojoj sjedimo. Ne bi imali prinose koje imamo i ne bi postizali kvalitetu ribe koju postižemo – tvrdi Desnica.

- U cijeloj industriji bijele ribe na Mediteranu, Cromaris je jedina tvrtka koja je potpuno certificirala svoj sustav ASC certifikatom, koji je najstroži standard u industriji po pitanju zaštite okoliša. Svake godina imamo nadzor inspektora zaštite okoliša i nikada do sada nisu pronašli nešto što bi na bilo koji način dovelo u pitanje naš proizvodni proces. Ali bez obzir na to, nama je u interesu da imamo dobre i partnerske donose s lokalnom zajednicom. Ne samo zato što kod nas rade ljudi s otoka, nego zato što želimo imati najviše standarde u proizvodnji ribe. Mi smo svjesni da svaka proizvodnja, svaka ljudska aktivnost, ima utjecaj na okoliš. Zato jako pazimo da je taj utjecaj na okoliš održiv. Svi pokazatelji i mjerenja kazuju da su naši standardi proizvodnje daleko ispod gornjih granica koje nam je odredila Studija utjecaja na okoliš, odnosno da su naši standardi u zaštiti okoliša stroži nego što ih propisuje i Europska unija – govori Desnica i naglašava:

- Na našu inicijativu pokrenuli smo sastanke koordinacije s lokalnom zajednicom kako bi ih upoznali s našim načinom rada. Prema studiji utjecaja na okoliš, obvezni smo tri puta godišnje ispitivati čistoću mora. Sada to radimo jednom mjesečno. Kavezi su na istoj lokaciji 15 godina i nikakav kumulativni učinak kaveza na okoliš dosad nije zabilježen. More u blizini kaveza se uspoređuje s referentnim uzrokom koji se uzima nekoliko kilometara dalje, na ulazu u Ravski kanal. Usporedbe nikada nisu pokazale štetna odstupanja, kaže Desnica koji bi volio da neki nezavisni stručnjaci provjere sve ovo o čemu govori, jer Cromaris, kao najveći domaći proizvođač mediteranske bijele ribe, ne želi imati sjenu na svome poslovanju.

Iako su mjesečni sastanci s mještanima Rave otvoreni za sve, Davor Ivanković, jedan od glasnijih kritičara kaveza, nije bio ni na jednom. „Zašto bih tamo išao?” odgovorio nam je. Ni drugi ”aktivisti” koji po društvenim mrežama šire optužbe na račun Cromarisa nisu se na tim sastancima dosad pojavili.

Od ribarske inspekcija Ministarstva poljoprivrede tražili smo odgovor je li Cromaris od 2012. na lokaciji Velo žalo povećavao proizvodnju, odnosno jesu li utvrđene neka odstupanja od uvjeta zadanih koncesijom i Studijom utjecaja na okoliš. „Administrativnim nadzorima nisu utvrđene nesukladnosti. Međutim, ribarska inspekcija nije jedina nadležna za kontrolu uzgajališta bijele ribe već i inspekcije Državnog inspektorata nadležne za zaštitu prirode i okoliša te veterinarska inspekcija nadležna za zdravlje, dobrobit i hranidbu akvatičnih životinja. Prijave koje je zaprimilo Ministarstvo poljoprivrede odnosile su se na sumnju na onečišćenje mora u blizini uzgajališta Velog žala te su s obzirom na nadležnost proslijeđene Državnom inspektoratu na postupanje” odgovorili su nam.

Upit smo postavili Državno inspektoratu. Inspektori zaštite okoliša, zaštite prirode i veterinarski inspektori u protekle dvije godine obavili su ukupno šest inspekcijskih nadzora na uzgajalištima tvrtke Cromaris u Zadarskoj županiji, od čega su na lokaciji Velo žalo obavljena tri inspekcijska nadzora. Inspekcijski nadzori obavljeni su u akvatoriju Ravskog kanala, na obalnoj crti od rta Garmina - uvala Marinica - rt Pekosko - uvala Grbačina - uvala Grbavac i Paladinica te na uzgajalištu bijele ribe Velo žalo.

„U trenutku inspekcijskih nadzora inspektora Državnog inspektorata nije utvrđeno onečišćenje mora niti pojave masnih mrlja na površini mora, a vizualnim pregledom morske površine na lokaciji kaveza utvrđeno je da je prostor oko kaveza čist, bez vidljivog onečišćenja i prisutnosti masnih mrlja na površini mora iznad kaveza te nije uočeno niti pronađeno moguće onečišćenje, a utvrđeno je dobro opće biološko stanje mora jer je na dnu u uvali Marinica koja je ujedno i lučica naselja Vela Rava bilo vidljivo malo naselje strogo zaštićene vrste plemenite periske (Pinna nobilis) kao što su bili vidljivi i pojedini primjerci hridinskih ježinaca i trpova. Utvrđeno je da subjekt u poslovanju akvakulture vodi sve propisane evidencije sukladno člancima 8., 9. i 10. Pravilnika o uvjetima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te sprječavanju i suzbijanju određenih akvatičnih bolesti. Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata predložila je Ministarstvu poljoprivrede izdavanje rješenja o autorizaciji za predmetno uzgajalište morske ribe te je nadležno Ministarstvo dana 29. travnja 2021. godine i izdalo predmetno rješenje subjektu u poslovanju akvakulture s hranom za uzgoj određenih vrsta riba”, stoji u odgovoru.

Kako je za uzgajališta s godišnjom proizvodnjom većom od 100 tona, kao što je Velo žalo, obavezna Procjena utjecaja zahvata na okoliš, Cromaris je od Ministarstva zaštite okoliša i prirode tražio procjenu utjecaja na okoliš. Nakon provedenog postupka Ministarstvo je donijelo rješenje prema kojem je uzgajalište na Velom žalu prihvatljivo za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te provedbu programa praćenja stanja okoliša.

„Pod točkom B.2. propisano je da je svakih pet godina potrebno osigurati reviziju programa praćenja stanja okoliša. S obzirom na to da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno kako nakon petogodišnjeg provođenja programa praćenja stanja okoliša nije osigurana Revizija programa praćenja stanja okoliša inspektor zaštite okoliša Državnog inspektorata je nositelju zahvata izdao rješenje kojim je naređeno da se osigura revizija programa praćenja stanja okoliša propisanog Rješenjem o Procjeni utjecaja zahvata na okoliš s rokom izvršenja rješenja od 60 dana od dana primitka rješenja. Nositelj zahvata je putem Ovlaštenika u zadanom roku izradio Reviziju Programa praćenja stanja okoliša na predmetnom uzgajalištu i dostavio ga Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koje će provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, a koji još nije okončan. Nositelju zahvata, predmetnom trgovačkom društvu iz Zadra, sukladno članku 231. stavak 6. Zakona o zaštiti okoliša mjerom na zapisnik je naređeno da podatke o rezultatima praćenja stanja okoliša za 2019. godinu dostavi tijelu nadležnom za zaštitu okoliša Zadarske županije i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, sukladno točki IV. Rješenja o Procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Kontrolom izvršenja rješenja utvrđeno je da je naređena mjera izvršena”, piše Zadarski.