Bilo bi pogrešno reći da su krpelji opet aktivni, jer se čini da, zapravo, ove godine nisu ni znali za prestanak aktivnosti. Staro pravilo o tome da krpelji zimi nisu opasni za svoju okolinu možemo zaboraviti. Većim dijelom to možemo zahvaliti globalnom zatopljenju, a manjim činjenici da su krpelji blistavo prilagodljiva i prilično gladna stvorenja. Loša je to vijest za sve nas, jednako kao i za naše kućne ljubimce.
- Cijele su godine bili aktivni. Ima ih jako puno, posebno zaraženih. Očito su mutirali, pa onih koji u sebi imaju bakterije i parazite koji mogu biti opasni za živote naših pasa, ali i nas, ima više. Moramo biti oprezni i pregledavati se nakon svake šetnje, a to moramo činiti i psima. Uz to ih, svakako, treba zaštititi. Trebalo bi da zaštitu imaju cijele godine - kaže veterinarka Silva Rakočević.
Pojašnjava da su repelenti, sredstva koja odbijaju krpelje, slaba zaštita. Bilo da je riječ o ogrlicama, češnjaku, raznim uljima ili sprejevima na biljnoj bazi, potpuno je svejedno. Ništa od toga nije dovoljno ozbiljna zaštita, već je potreban insekticid. Najbolji je onaj koji se daje svaki mjesec.
- Uz sve to, kad se vrtimo iz šetnje, psu treba pregledati krzno. Posebno treba obratiti pozornost na područje oko ušiju, na vratu i trbuhu, gdje je koža tanka. Ako napipamo krpelja, treba ga izvaditi van, vrteći ga u jednom smjeru. Ako u tijelu psa ostanu rilca, to je u redu, nema razloga za paniku. Krpelj ih koristi da pije krv, ali ona sama po sebi nisu opasna - pojašnjava Rakočević.
Krpelji pse mogu zaraziti nizom bolesti: piroplazmozom, monocitnom erlihiozom, lajmskom boreliozom te granulocitnom anaplazmozom. Mačke nakon ugriza mogu dobiti hemobartonelozu, a ako pas proguta krpelja, može se zaraziti hepatozoonozom. Najviše ima upravo piroplazmoze. Ljudi nakon ugriza zaraženog krpelja mogu biti zaraženi lajmskom boreliozom, krpeljnim meningoencefalitisom, te krimsko-kongoansku hemoragijsku vrućicu. Bolesti se ne prenose sa psa na drugog psa, mačku ili čovjeka, nego isključivo ugrizom krpelja.