PROMJENE

Ovo su fascinantne stvari o povezanosti života pod morem i onečišćenja koje sigurno niste znali

Već sa slabim onečišćenjem mora nestaju neke najosjetljivije vrste roda Cystoseira ili poprimaju drugačiji oblik
Ilustracija
 Srdjan Vrancic/Cropix

U pojasu plime i oseke, veći stupanj onečišćenja mora zbog ispusta otpadnih, kanalizacijskih i industrijskih voda, uzrokuje i promjene naselja morskih organizama te poseban oblik vegetacije. U tzv. bioindikatore onečišćenja tog pojasa ubrajamo zelene alge roda Enteromorpha i Ulva (zelena salata), ali i prisustvo gustih naselja dagnji (Mytilus galloprovincialis), objavio je Aquarium Pula na svojoj Facebook stranici.

U Jadranu i Sredozemnom moru dagnje se, kao i kamenica, prvenstveno razvijaju u pojasu stalno uronjenim u more, odnosno u infralitoralu, stoga njihovo prisustvo u pojasu plime i oseke može ukazati na veći stupanj onečišćenja.

U biondikatore čistih voda tog pojasa ubrajamo neke vrste crvenih alga iz porodice Corallinaceae (npr. Lithophyllum papillosum) koje stvaraju karbonatne prevlake svjetloružičaste boje koje je teško razlikovati od same površine stijene. Te alge ugrađuju kalcijev karbonat u svoje taluse te na nekim mjestima stvaraju tzv. trotoare (organogene istake).

Prvi pojas koji nije neposredno izložen utjecaju kopna, pojas u kojem su razvijene šumice alga i livade morskih cvjetnica, pojas u kojem biljna biomasa prevladava nad životinjskom naziva se ????????????. To je zona najboljeg prodiranja sunčevih zraka, najjačeg djelovanja valova i obogaćivanja kisikom, zona najveće amplitude temperature i saliniteta.

Stjenovite obale otvorenog srednjeg i južnog Jadrana još uvijek su obrasle brojnim algama, među kojima je najistaknutija šumica algi roda ?????????? koja nažalost u sjevernom Jadranu nestaje. Paradoksalno je da taj pojas fotofilnih algi infralitorala na obalama sjevernog Jadrana većinom je bez algi, a prizori koje možemo vidjeti, sasvim su gole stijene.

Razlog tome je izlovljavanje riba (većinom iz porodice ljuskavki-fratri, pic, šarag i dr.), koji se hrane ličinkama ježinaca, a posljedično tome, nekontrolirano razmnožavanje ježinaca koji se hrane/brste alge. Ujedno nedostatak algi i gustih šumica nepovoljno utječe na mogućnost ishrane i boravka riblje mlađi, a stanje je dodatno pogoršalo desetljećima nekontrolirano vađenje prstaca (???ℎ??ℎ??? ???ℎ??ℎ???).

Već sa slabim onečišćenjem mora nestaju neke najosjetljivije vrste roda Cystoseira ili poprimaju drugačiji oblik, pa možemo reći da tipična zajednica fotofilnih algi postaje sve siromašnija vrstama, a prevladavaju neke malobrojne vrste koje su prilagođene tim posebnim prilikama, često s nižim salinitetom; zelena alga (zelena salata - Ulva lactuca) i smeđa vlasulja (Anemona sulcata) koje susrećemo i u pojasu plime i oseke, zatim puž golać- morski zekan (Aplysia depilans), hobotnica (Octopus vulgaris), kao i neke obalne ribe, nadasve cipli, glavoči i slingurice. Izvanredno čistu vodu, osim nekih rodova

Cystoseire zahtjeva i crvena alga koralinaceja Jania (Jania rubens) koja je zajedno sa smeđom algom cistozirom (Cystoseira spicata), ali i smeđom algom iz roda Sargassum, lokalizirana na gornjem rubu stepenice. Alga Sargassum može narasti i do nekoliko metara, a građena je od oblika sličnih stabljici, korijenu i listovima. Neke vrste imaju bobičaste mjehuriće ispunjene plinom, koji drže listove na površini vode zbog učinkovitije fotosinteze. Sargassuma u sjevernom Jadranu teško možemo vidjeti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 13:46