U vrijeme kad osmišljavamo kakvu ćemo zakusku pripremiti za obitelj i prijatelje, važno je prisjetiti se da blagdanska večera može biti i održiva, bez kompromisa u tradiciji i bogatstvu okusa, poručili su iz WWF Adrie. Na Badnjak se tradicionalno jedu riblja jela, no pri odabiru važno je paziti na održivost ribe koja se priprema. Mora i oceani su pod velikim pritiskom i poželjno je napraviti značajan zaokret u našim životnim navikama želimo li izbjeći neželjene posljedice, dodali su.
Zagrijavanje oceana i klimatske promjene uzrokuju drastične promjene i u našem Jadranskom moru, omogućujući širenje termofilnih vrsta iz Crvenog mora te pojavu invazivnih vrsta koje ugrožavaju prirodnu ravnotežu i gospodarstvo. Morski predatori poput morskih pasa gube bitku s ljudskim pritiscima. Prosječna potrošnja ribe danas je dvostruko veća nego prije 50 godina.
- Promišljenim odabirom hrane možemo smanjiti ekološki otisak i pridonijeti očuvanju bogatstva mora za buduće generacije - Hrvoje Čeprnja, stručnjak za ribarstvo u WWF-Adriji
Tradicionalno, blagdanski stol zamišljamo uz - bakalar. Prema legendi, prvi poznati kontakt s bakalarom u Hrvatskoj dogodio se kada je mletački plemić Piero Querini 1431. godine doživio brodolom blizu norveških obala. Nakon što su ga domaćini naučili tehniku sušenja ribe, on je odnio sušeni bakalar u Veneciju, odakle se tradicija takvog pripremanja bakalara proširila prema hrvatskoj obali.
- Iako je bakalar tradicionalni dio blagdanskog stola, on ima svoje skrivene troškove – od prelova koji ugrožava stokove do velikog ugljičnog otiska zbog transporta iz dalekih sjevernih mora - ističe Čeprnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....