Pjev ptica pomaže nam: smanjuje stres, tjeskobu i depresiju, a poboljšava pamćenje

Svi znamo da je boravak u prirodi ugodan, ali sve je više dokaza da divlje životinje – a posebno ptice – imaju dubok pozitivan utjecaj na našu mentalnu dobrobit. Ulazimo u najnovija otkrića iz područja biologije, ekonomije i psihologije, piše BIOM.

U posljednjih 18 mjeseci mnogi su se na neki način okrenuli prirodi kako bi se nosili s pandemijom. Netko svaki dan odlazi hraniti ptice u blizini kakve vodene površine, a netko postavi hranilice za ptice u vrtu i gleda njihove ptičje ludorije iz kuće. U vrijeme raznih briga, tragedija i ograničenja koja smo podnijeli, priroda nam je pružila prijeko potrebnu utjehu i razonodu.

Promatranje ptica je nesumnjivo ugodno iskustvo – radosno, slikovito, neki bi čak mogli reći i obnoviteljsko – ali kao što zna svatko tko je ikada trpio tjeskobu ili depresiju, ugodne stvari nisu nužno dovoljne za ublažavanje dugotrajnih poremećaja raspoloženja. Pa mogu li ptice i priroda doista koristiti našem mentalnom zdravlju? Sve je više znanstvenih dokaza da to mogu – osobito za ljude koji žive u naseljenim mjestima.

Studija iz 2017. objavljena u znanstvenom časopisu BioScience mjerila je različite karakteristike prirode u gradskim četvrtima i otkrila da su vegetacijski pokrov i popodnevna brojnost ptica pozitivno povezani s manjom prevalencijom depresije, anksioznosti i stresa. Nalazi su bili toliko jasni da su istraživači mogli brojčano utvrditi minimalnu količinu vegetacijskog pokrova potrebnu za smanjenje svakog problema s mentalnim zdravljem: 20% za depresiju, 30% za tjeskobu i 20% za stres.

Ako se usredotočimo sam na ptice, studija iz 2020. objavljena u znanstvenom časopisu Ecological Economics stavila je doslovno cijenu na bioraznolikost ptica. Studija je koristila podatke iz Europske ankete o kvaliteti života 2012. za usporedbu razine zadovoljstva više od 26.000 odraslih osoba s raznolikošću ptica koje se nalaze u njihovim domovima, mjestima i gradovima. Rezultati su pokazali jasnu vezu između sreće i broja vrsta ptica. Zapravo, utvrđeno je da su ptice jednako važne za dobrobit ljudi kao i financijska sigurnost. Prema njihovim izračunima, blizina 14 dodatnih vrsta ptica pružala je isto zadovoljstvo kao i zarada od dodatnih 150 američkih dolara mjesečno.

Ne postoji način da se zna jesu li same ptice uzrokovale ovaj fenomenalan učinak, ili pak njihovo bogatstvo vrsta, što je pokazatelj drugih prirodnih značajki poput šuma, rijeka i jezera. Međutim, postoje brojni argumenti u korist ptica. Ptice su neki od najvidljivijih (i najčujnijih) pripadnika životinjskog svijeta i mnogo je vjerojatnije da će nam svoju prisutnost pokazati u svakodnevnom životu, podsjećajući nas da je život više od gradskog mrcvarenja.

Postoje čak dokazi da nam pjev ptica može povećati sposobnost zadržavanja pažnje i pomoći nam da se oporavimo od stresa. Studija iz 2013. objavljena u časopisu Journal of Environmental Psychology intervjuirala je dvadeset sudionika i otkrila da je pjev ptica vrsta prirodnog zvuka koji ispitanici najčešće povezuju s oporavkom od stresa i obnovom pažnje. Ispitanici su ispričali da ih je pjev ptica podsjetio na opuštajuće prirodne krajolike, te da je sam po sebi bio ugodan i melodičan za slušanje.

Možda se čini čudnim prezentirati ljepotu i inspiraciju prirode na takav znanstveni način, neki bi mogli reći – bez duše. Kako možete staviti cijenu na zamah krila grlice ili napisati recept za buđenje uz pjev ptica u zoru? No istina je da su takve statistike sada važnije nego ikada. UN procjenjuje da 54% svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, a taj se udio stalno povećava. Sve više nas živi životom odvojenim od prirode – ali zahvaljujući ovakvim studijama planeri imaju konkretne dokaze da su zelene površine zaista važne.

Ne samo to, već je i korak ljudskog razvoja sve brži, ususret kolapsu okoliša. Pokazivanje vladama i tvrtkama da stavljanje okoliša u prvi plan ima mjerljive ekonomske i zdravstvene koristi pomoći će im u donošenju odluka koje bi mogle spasiti planet.

Na individualnoj razini, to nam je i podsjetnik da boravak u prirodi nije neozbiljna zabava ili nevažan hobi. To je nešto što bi uvelike moglo poboljšati naše zdravlje i dobrobit.