Rijetki antarktički pingvin završio na 3000 km udaljenom Novom Zelandu, čovjek mislio da se radi o igrački

Antarktički pingvin prešao je 3000 km ledenih voda i svoje putovanje završio na jugoistočnoj obali Novog Zelanda, prenosi Guardian.

Adelijski pingvin, kojeg lokalno stanovništvo od milja zove "Pingu", primijećen je kako izgleda pomalo izgubljeno u Birdlings Flatu, malom naselju na južnom otoku Novog Zelanda.

To je tek treći put da je adelijski pingvin pronađen na obalama Novoga Zelanda, prvi put 1962. i drugi 1993. Njegov dolazak podsjetnik je na prijetnje s kojima se ptice suočavaju zbog zagrijavanja voda, povećane konkurencije oko zaliha hrane i promijenjenih staništa.

Harry Singh, koji ga je opazio, isprva je mislio da se radi o igrački.

Nakon što su stanovnici primijetili da pingvin ne ulazi u vodu i da bi mogao postati mamac za pse, mještani su pozvali Thomasa Strackea iz Rehabilitacije pingvina u Christchurchu. Stracke je rekao da je bio šokiran kad je do njega stigao s veterinarom koji ga je pronašao.

“Osim što je bio malo gladan i jako dehidriran, zapravo nije izgledao tako loše, pa smo mu dali malo tekućine i ribljeg smoothieja”, rekao je Stracke. Pingvin je pušten u zaljev na poluotoku Banks, gdje se njegovi pomagači nadaju da će možda uspjeti otići kući.

Stracke je rekao da zatopljenje vode znači da se ptice bore da pronađu zalihe hrane. “Kad se voda zagrije, riba obično ide u dublje hladne vode. I tako nema ribe u blizini", rekao je.

Populacije žutookih pingvina na Novom Zelandu također su se borile za opstanak jer su se natjecale s ribarima, a rehabilitacijski centar je viđao sve veći broj pothranjenih ili izgladnjelih pingvina, rekao je, nazivajući situaciju "noćnom morom".

Profesor zoologije na Sveučilištu Otago, Philip Seddon rekao je da je Pinguova pojava "super rijetka" i da bi to mogla biti mlađa ptica koja je zalutala predaleko i uhvatila se u struju koja ju je odnijela u vode Novog Zelanda.

Seddon je rekao da, iako se čini da je populacija adelijskog pingvina u ovom trenutku stabilna – u nekim područjima raste, a drugdje opada – postoji mnogo mogućih prijetnji njihovoj budućnosti, a promjene u ponašanju pingvina mogle bi biti znak ranog upozorenja da je morski ekosustav u krizi. "Sve vrste pingvina su poput morskih stražara... kada im je loše, daju nam rani signal", rekao je.

Seddon je rekao, iako jedan dolazak nije napravio trend: "Više studija će nam dati više razumijevanja kamo pingvini idu, što rade, kakvi su trendovi populacije - reći će nam nešto o zdravlju tog morskog ekosustava općenito", zaključio je.