Slavi se rođenje prvog pangolina u Europi, a evo zbog čega su ta čudesna stvorenja toliko magična

Kad je proteklog vikenda Zoološki vrt u Pragu objavio rođenje ugroženog kineskog pangolina, egzotične istočnoazijske životinje poznate i pod imenom ljuskavac, bila je to vijest koja je obišla svijet. Nije ni čudno – to je prvi pangolin do sada kojem je mjesto rođenja Europa. Mladunče sisavca teško samo 135 grama, objavljeno je odmah, rezultat je ugovora o partnerstvu između Praga i Taipeija, glavnoga grada Tajvana. Novorođenome ljuskavom mravojedu ne zna se još niti spol, no znaju mu se roditelji. To su mama Run Hou Tang i tata Guo Bao koji su davali sve od sebe još od travnja prošle godine ne bi li njihova ljubav u kavezu polučila plodonosan rezultat. I bogami jest!

– Ne želim skakati pred rudo, ali velik je uspjeh imati trudnu pangolinku. Kad se Run Hou Tang okoti, bit će to prva beba pangolina rođena na Starom kontinentu – rekao je lani Miroslav Bobek. – Bio bi to izvrstan božićni poklon, dodao je Bobek, očito ne znajući da će mali pangolin na svijet doći više od mjesec dana nakon Božića. Trudnoća mame pangolinke, naime, traje ovisno o vrsti ljuskavca, pa indijske pangolinke nose mlado 68 dana, a ženke kineskog podrijetla nose mladunče između šest i sedam mjeseci. No pangolina je više vrsta, ali sad postoji i – europska. Točnije, praška vrsta koja će, bude li sve u redu, poživjeti dvadesetak godina koliko je životni vijek ovog sisavca. No poživi li ovo mladunče, to će biti samo zato što je iza rešetaka, u prirodi bi mu krivolovci brzo došli glave.

David Vala koji je odgovoran za uzgoj ovih iznimno zahtjevnih i osjetljivih bića u praškom ZOO vrtu rekao je: "Nakon obvezne jednomjesečne karantene, počeli smo zbližavati naš par pangolina pomoću kontaktne kutije, svojevrsnog prozora za upoznavanje, jer se životinje međusobno nisu poznavale. Nakon mjesec dana spojili smo kutije i na naše iznenađenje odmah su se počeli pariti", te dodao kako prvi pregled u kolovozu nije otkrio trudnoću. Drugi pregled, međutim, nije ostavljao mjesta nagađanjima, piše Slobodna Dalmacija.

– Pangolini se dobro osjećaju u Praškom zoološkom vrtu i on im pruža romantično okruženje – rekao je gradonačelnik Praga Zdeněk Hřib, aludirajući da ljubav pangolina traje i nakon rođenja prinove. Čemu takva euforija? Što je to što pangoline čini toliko posebnima, i to u Europi? Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava, organizacija koja djeluje na području očuvanja prirode i održivog iskorištavanja prirodnih bogatstava, smatra pangoline, međutim, najugroženijom vrstom na kugli zemaljskoj. I to uopće nije slučajno.

Kad su nedavno policija i carina u Singapuru objavile kako su zaplijenile 8,8 tona slonove kosti i 11,9 tona pangolina, vijest je uznemirila i Europljane. Dakako, najviše su uznemireni bili predstavnici udruga koje se bave zaštitom ugroženih životinjskih vrsta, a dakako, vijest nije dobro sjela ni krijumčarskim bandama. Do izbijanja korone, veći dio zapadnoga svijeta nikad nije ni čuo za životinju tako melodična imena koje sugerira sposobnost ove životinjice, veličine malo veće mačke, da se smota u loptu i tako obrani od napada. Danas je pangolin poznat svima jer najnovija istraživanja pokazuju kako je vrlo vjerojatno upravo pangolin bio "posrednik" u transferu virusa SARS-CoV-2 između šišmiša i ljudi. Upravo je dio spomenute pošiljke pangolina – odnosno ljuskavaca, tj. ljuskavog mravojeda, odnosno Manis penta-dactyla dalmanni – analizirala skupina znanstvenika te, pridodavši istraživanje tih uzoraka analizama tkiva pangolina koje su dobili iz zapljene od prije tri, četiri godine, zaključila kako je vjerojatno, premda ne i sigurno, upravo ta jadna, zaštićena životinja "kriva" što je čitav svijet zatresla korona-groznica. U čemu je "kvaka" s pangolinima i koja je njihova veza s ljudima i također zaštićenim šišmišima?

Pangolin

Tony Camacho/Sciencephoto/Profimedia

Zapljena bjelokosti i pangolina, a takve su zapljene dio svakodnevice u Aziji, bila je dio ilegalne pošiljke koju su prevozili krijumčari iz Demokratske Republike Kongo, preko Singapura u Vijetnam, gdje se, baš kao i u Kini, pangolini jedu, ali – a to je još važnije! – koriste i za spravljanje ljekarija tradicionalne medicine. Meso pangolina, koliko god njegova prodaja bila ilegalna, smatra se delikatesom i, usprkos oštrim kaznama, može se naći i u boljim kineskim restoranima. Naime, apetit ljubitelja pangolina ne umanjuje činjenica da je Kina zabranila svaku trgovinu ovim životinjama, a krijumčari ih se više nego slonove, nosoroge i tigrove zajedno. Procjenjuje se da se po jedan pangolin usmrti svakih pet minuta!

Ono što je ovim sisavcima najviše pogibeljno i zbog čega ih ljudi tamane već stoljećima jesu njihove krljušti, odnosno ljuske, koje ih štite od drugih životinja, ali ne i od čovjeka. U jednom zapisu još iz 1938. napisano je kako se vjeruje da ljuske ovog mravojeda pomažu u liječenju čitavog niza bolesti i poremećaja – od malarije, groznice, gluhoće i grčeva do opsjednutosti vragom i zlim demonima. "Svježe se ljuske nikada ne upotrebljavaju, ali sušene ljuske se prže, melju, kuhaju u ulju, maslacu, kvasini, dječjem urinu ili prže izmiješane sa zemljom ili školjkama kako bi se izliječile razne bolesti", piše u članku koji je prije više od 80 godina objavio magazin Nature koji izlazi u Velikoj Britaniji od 1869. godine, a koji se smatra najcitiranijim od svih znanstvenih časopisa na svijetu.

Ljuske su i danas na cijeni. Lani je zaplijenjen brod u Hong Kongu s devet tona ljuski pangolina, za što je, priopćile su tada vlasti, ali i udruga Traffic, potrebno usmrtiti 14 tisuća tih životinja. Borci za zaštitu ugroženih životinjskih vrsta tvrde da će pangolini uskoro nestati iz južnoazijskih šuma ako se nastavi sadašnji trend nekontroliranog lova.

Na porast potražnje za pangolinima utjecale su i želje novih kineskih bogataša. U zemlji koja je u posljednjih dvadeset godina od siromašne komunističke države postala svjetska velesila s ogromnim brojem milijunaša, rastu i egzotični apetiti. Kilogram živog pangolina u Tajlandu košta oko 10 dolara, što je tri puta više od piletine bez kosti, dok meso ubijenog pangolina lovci prodaju po 22 dolara za kilogram, a kad dođe na stol u restoranu, košta oko 350 dolara za istu količinu. U isto vrijeme, ljuskasti omotač pangolina lovci prodaju za 20 dolara po kilogramu, dok ilegalni izvoznici traže duplo. No, bogatašima novog kova to nije skupo, pogotovo ako vjeruju da je meso pangolina odlično za jačanje potencije kod muškaraca, a da ljekarije spravljene od ljusaka štite bogataške žene i djecu od svakojake pogibelji, pa i od sila zla, piše Slobodna Dalmacija.

Krivolovci pangoline hvataju širom jugoistočne Azije i time ozbiljno remete biološku ravnotežu u šumama, baš kao što to čine i oni koji šišmišima sužavaju životni prostor. Znanstvenici smatraju da su krijumčarske rute, dakako, većim dijelom na području "gdje bog svoga nema", pa i kroz staništa šišmiša, tisućama kilometara dalje i od po zlu opjevane tržnice u Wuhanu, odakle se zaraza koronom, čini se, počela širiti prvo Kinom, a potom i cijelim svijetom. Pretpostavlja se, dakle, da za pandemiju koronavirusa nisu "krivi" ni šišmiši ni pangolini, nego ljudi, odnosno krijumčari. Stoga ne začuđuje zaključak brojnih aktivista koji nastoje suzbiti ilegalnu trgovinu zaštićenim vrstama: globalna pandemija koronavirusa koja i sada, usprkos osjećaju olakšanja, sije strah širom svijeta, to je – osveta pangolina!