‘Šokirani smo, Uredba je postala meta agresivne kampanje širenja dezinformacija i zastrašivanja‘

U četvrtak kasno navečer završeni su intenzivni pregovori između Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća o željno iščekivanoj Uredbi o obnovi prirode, što je rezultiralo političkim dogovorom triju institucija.

- Iako nam je drago vidjeti da su svi ekosustavi izvorno obuhvaćeni uredbom još uvijek uključeni u sporazum, članci su razvodnjeni u usporedbi s izvornim prijedlogom Komisije i stajalištem Vijeća. Razočaravajuće je vidjeti brojna uključena izuzeća i pretjeranu fleksibilnost u pogledu obveza država članica - poručuju iz domaće udruge BIOM.

Pojašnjavaju što im je problematično. Za početak, kažu, opseg kopnene obnove nije ograničen isključivo na područja Natura 2000, ali su dodane značajne rupe u zakonu koje mogu smanjiti ukupnu površinu koju treba obnoviti. Muči ih i što je zahtjev za sprječavanje propadanja ozbiljno potkopan, što otežava njegovu provedbu.

- Srećom, konkretni zahtjevi za povećanjem prirode na poljoprivrednim zemljištima, kao i obnavljanje tresetišta, ušli su u ovaj sporazum, ali ponovno uvođenje članka imalo je visoku cijenu davanjem načajnih ustupaka, poput uvođenja mogućnosti pauziranja provedbe zakonodavstva – što se naziva ‘kočnica za slučaj opasnosti‘ - dodali su.

Otkrivaju kako je ova uredba, prvotno osmišljena za provedbu mjera čiji je cilj obnova najmanje 20 posto prirode EU-a na kopnu, rijekama i morima do 2030., neočekivano je postala meta agresivne kampanje širenja dezinformacija i zastrašivanja koju je vodila skupina EPP Manfreda Webera, s ciljem spriječiti da ova uredba ikada ugleda svjetlo dana. Zbog toga su brojni ciljevi razvodnjeni usvajanjem stajališta Parlamenta.

- Učinjeni su mnogi kompromisi i ustupci kako bi se izašlo u susret svim uključenim stranama, uz očekivanje dobivanja potpore čak i od najkonzervativnijih frakcija. Postignuti sporazum sada moraju odobriti države članice, kao i proći ključno glasovanje u Odboru za okoliš Europskog parlamenta, kasnije ove godine, gdje bi konzervativne skupine mogle ponovno pokušati torpedirati uredbu - ističu iz udruge.

Ako prijedlog uspješno prođe ove korake, proći će kroz konačno glasovanje tijekom plenarnog glasovanja u Parlamentu, koje se očekuje u prosincu 2023.

- Laknulo nam je vidjeti da pregovarači nisu potpuno iznevjerili europske građane. Uključivanje ciljeva obnove za poljoprivredna zemljišta i isušena tresetišta daje nam skromnu priliku za svjetliju budućnost, budući da naša sposobnost da imamo hranu i čistu vodu ovisi o tome jesu li ti ekosustavi zdravi i bioraznoliki. Ali pravi lakmus test leži u tome hoće li se ovaj zakon doista pozabaviti zapanjujućim posljedicama klimatske i prirodne krize. A to će se vidjeti samo ako i kada države članice pravilno provedu zakon - istaknula je Sofie Ruysschaert, suradnica za politiku obnove prirode u BirdLife Europe.