Splićanka izašla na balkon pa ugledala prizor od kojeg je zanijemila: ‘Bila je duga dva metra...‘

Kad je čitateljica Slobodne Dalmacija iz Podstrane pokraj Splita u ponedjeljak oko 15 sati izašla na svoj balkon, imala je što za vidjeti. Zmija za koju tvrdi da je dugačka oko dva metra migoljila joj se dvorištem, a onda je u jednom trenutku zastala i nije se micala s mjesta.

- Podigla je glavu i stajala tako nekoliko minuta, kao da vreba neki plijen, a onda se uvukla u vrt među povrće. Živim ovdje preko trideset godina i ljeti bi znala oko kuće vidjeti zmije, najčešće blavore, ali ovako dugačku zmiju dosad nikad nisam vidjela. Bila je duga sigurno oko dva metra. Kad sam je ugledala ušla sam u kuću i kroz prozor snimila ovaj video kojeg vam šaljem - kazala je Slobodnoj A. P. (podaci poznati redakciji).

Nije je toliko strah zmija, kaže, iako ih ne voli vidjeti.

- Ako ih vidim ne približavam im se i odem od nje, jedino me strah da mi ne bi ušla u kuću. Sjećam se kako su jedni susjedi tu u blizini mene prije dosta godina iza kauča pronašli zmijina jajašca, bio je to strašan prizor - dodaje čitateljica.

O kojoj se zmiji radi koja joj je danas gmizala dvorištem doznali smo od uzgajivača zmija Nevena Vrbanića koji tvrdi da se radi o vrsti zmajur.

- Ona je zapravo poluotrovna, ali nije opasna za čovjeka, kaže Vrbanić.

Zmajur ili zrva (Malpolon insignitus) je uz crnokrpicu naša poluotrovnica. Velika je i zbog obrva opakog izgleda, no nije opasna za ljude, stoji na stranici Priroda Hrvatske.

Iako mu je prosječna dužina oko 170 centimetara, zmajur može narasti do čak 230 centimetara. Velika je i snažna zmija, uske glave, a iznad velikih očiju s okruglim zjenicama nalaze se specifične izražene ljuske koje zmiji daju takozvani “opaki pogled”. Uglavnom je jednobojan, najčešće blijedo do tamno siv, maslinast, crn ili smećkast.

U Hrvatskoj živi u priobalju sve od Istre do južne Dalmacije te na mnogim otocima. Živi na nižim nadmorskim visinama, uglavnom do 500 metara. Prilagodljiva je zmija koja voli osunčana staništa s biljnim ili kamenitim pokrovom te grmoliku vegetaciju poput makije i gariga. Živi i na poljoprivrednim površinama, ali i na obalama rijeka te otvorenim šumama. Aktivan je danju, no unatoč veličini dosta je plašljiv i brzo pobjegne od opasnosti.

Plijen lovi prvenstveno vidom, radi čega često proučava okoliš tako da uspravi prednji dio tijela poput kobre. Zmajur je uz šilca jedna od najbržih europskih zmija. Kad je ulovljen, agresivan je i glasno sikće, zbog čega je i dobio hrvatsko ime zmajur. Luči otrov koji mu pomaže u lovu na plijen koji su najčešće gušteri, mali sisavci, male zmije, a ponekad i ptice, pogotovo one koje gnijezde pri tlu.

Otrovni zubi smješteni su mu straga u gornjoj čeljusti, obično u razini oka. To znači da običan ugriz ne dovodi do ispuštanja otrova, već otrov može ispustiti isključivo u plijen prilikom gutanja. Čak i u slučaju da zakači čovjeka, otrov nije opasan za ljude. Najčešći simptomi ugriza nateknuća su kože i povišena temperature koja prođe nakon par sati.