‘U bliskoj budućnosti pojavit će se različite vrste novih interakcija između ljudi i divljih životinja‘

Prema novoj studiji, ljudi i životinje borit će se za više od polovice kopna na Zemlji do 2070. godine. Konkretnije, do 2070. godine očekuje se da će preklapanje između ljudskih i životinjskih populacija porasti na 57 posto kopna na Zemlji.

Kako navodi Euronews, a prenosi Green, kako ljudska populacija bude rasla u sljedećih 50 godina, ljudi će sve više seliti u staništa divljih životinja. Pritom, dijeljenje tih prostora moglo bi dovesti do pojave većih mogućnosti za prijenos bolesti, gubitka bioraznolikosti, sve više lova na životinje i slično.

- Ujedno smo otkrili da će poljoprivredna i šumska područja doživjeti značajan porast preklapanja u budućnosti - rekao je Deqiang Ma, glavni autor studije.

Ona se najviše odnosi na regije gdje je gustoća ljudske populacije već visoka, uključujući Kinu i Indiju. Drugo značajno područje zabrinutosti su šume, osobito u Africi i Južnoj Americi, gdje se predviđaju veliki porasti preklapanja u budućnosti. Ovo je zabrinjavajuće jer su to područja s vrlo visokom bioraznolikošću koja bi se teško nosila s naseljavanjem ljudi.

To će pak uzrokovati sve više sukoba s divljim životinjama, kažu istraživači sa Sveučilišta Michigan. No, iako potencijalni zajednički suživot nosi prijetnju sukoba te očuvanju bioraznolikosti, u tim pojedinim dijelovima može biti od koristi onima koji ondje već žive, samo u manjem postotku.

- Na mnogim mjestima diljem svijeta, više će ljudi stupiti u kontakt s divljim životinjama u nadolazećim desetljećima, a često će te zajednice divljih životinja obuhvaćati različite vrste životinja od onih koje trenutno tamo žive - kaže Neil Carter, glavni istraživač studije i izvanredni profesor okoliša i održivosti. To znači da će se u bliskoj budućnosti pojaviti različite vrste novih interakcija, dobrih i loših, između ljudi i divljih životinja.

Lešinari i hijene, na primjer, igraju vitalnu ulogu u čišćenju otpada u urbanim područjima. Oni mogu smanjiti učestalost nekih ljudskih bolesti, poput bjesnoće ili tuberkuloze. Iako ih se često demonizira zbog njihovog hranjenja leševima ili ih se vidi kao prijetnju, zapravo mogu pomoći ljudskim populacijama.

Suživot s pticama također može donijeti koristi jer one jedu štetočine u poljoprivrednim područjima koje mogu uništiti usjeve. Istraživači kažu da će se buduće strategije očuvanja morati razvijati, osobito u regijama koje dosad nisu bile značajno naseljene.

Uspostavljanje zaštićenih područja s ograničenim pristupom ljudima dugo je bila osnovna strategija očuvanja. No kako ta područja nestaju, postaje teže provoditi takve mjere i one postaju nepravedne.

- Zaštitari prirode morat će postati kreativniji i uključiviji - objašnjava Carter.