‘U Jadranu se sve više pojavljuju razne vrste riba. Mnoge od njih su invazivne ili otrovne‘

Skupina hrvatskih znanstvenika uputila je javni apel u kojemu ističu da je potrebno donijeti agendu ili konkretan akcijski plan zaštite Jadranskog mora, neophodan za održivi razvoj hrvatskog društva, a njihovo pismo je u nedjelju dostavljeno iz udruge Eko Kvarner.

Znanstvenici, koji su u rujnu u Krku sudjelovali na stručnom skupu o 'Pismenosti (poznavanju i razumijevanju) funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora', su u pismu upućenu predsjednicima Republike, Vlade, Hrvatskog sabora te javnosti naveli da se stručna i znanstvena istraživanja Jadranskog mora provode godinama, ali da nedostaju sustavna interdisciplinarna istraživanja koja bi objasnila 'galopirajuće promjene'.

Procjenjuju da su promjene nepovratne te da povećanje temperature Jadranskog mora donosi i povećanje razine mora i saliniteta, pojačano raslojavanje s izravnim utjecajem na promjene u cirkulaciji morskih struja te pojave olujnih valova.

"U Jadranu se sve više pojavljuju različite nedomicilne, termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Mnoge od njih su invazivne, čak i otrovne. Dolazi do gubitka bioraznolikosti, a sve češće pojavljuju se intenzivna cvjetanja fitoplanktona i masovne pojave meduza, što ima i negativne posljedice na turizam", navodi se.

Smatraju da je, zbog kompeticije u ishrani sitne plave ribe s novo unesenim vrstama želatinoznog makroplanktona u Jadran, za očekivati gubitke u ribarstvu.

Ističu da turističke aktivnosti, uz klimatske promjene, čine najveći pritisak na Jadran naglašavajući da s otpadnim vodama i intenzivnom poljoprivredom u more dospijevaju veće količine hranjivih i različitih štetnih tvari. One se, kažu, putem lanaca ishrane nakupljaju u morskim organizmima.

"Uz to, plastični i drugi otpad postaje sve veći problem za živi svijet, s potencijalno dalekosežnim utjecajima na kvalitetu života u moru i zdravlje ljudi. "

Navode da su osjetljivi organizmi izloženi stresnim situacijama, zbog povišenja temperature mora i raznih štetnih tvari te da slabi njihova otpornost prema bakterijskim, virusnim i parazitskim bolestima i dovodi do narušavanja ekološke ravnoteže.
Ukazali su i na problem nekontrolirane izgradnje uz obalu, kojom se, kažu, gube obalna čvrsta dna i pogodna mjesta za razmnožavanje organizama.

Kao jedino rješenje za daljnji održivi razvoj navode aktivniju zaštitu Jadranskog mora, jačanje razumijevanja funkcioniranja njegovog ekosustava na svim razinama kao i unošenje mjera zaštite u zakonodavni sustav.

Predlažu osnivanje savjetodavnog znanstveno-radnog tijela Vlade RH, koje bi sudjelovalo u donošenju agende o mjerama zaštite, od usklađivanja zakonske regulative do sustavnog praćenja promjena u Jadranskom moru.

U pismu se navodi i da je važno raditi na razvoju IT tehnologija za praćenje promjena morskog okoliša i uključiti građane u praćenje promjena.

"Za sve aktivne mjere zaštite potrebno je osigurati sredstva iz državnog proračuna i javnih poziva EU te uspostaviti program akcijskog plana zaštite Jadrana sa sustavom ekoloških kazni u gospodarstvu i rokom provedbe u razdoblju od 2021. do2030.", stoji pismu.

Stručni skup Mediteranski akcijski dan 2021., s temom "Pismenost (poznavanje i razumijevanje) fukckioniranja ekosustava Jadranskog mora" održan od od 9. do 11. rujna na Krku, a organizirali su ga Sveučilište u Zadru i udruga Eko Kvarner.