UNESCO želi Veliki koraljni greben proglasiti ugroženim, Australija se protivi

UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu preporučio je da se Veliki koraljni greben proglasi ugroženim prepoznavši klimatsku krizu kao pokretački faktor uništenja najvećeg svjetskog koraljnog grebena, piše Green.hr. Pozvao je Australiju da se “hitno” pozabavi prijetnjama zbog klimatskih promjena. O tome će se glasati na sastanku odbora u Kini sljedećeg mjeseca.

Australska ministrica za okoliš Sussan Ley rekla je da će se vlada “oštro usprotiviti” toj preporuci, tvrdeći da vlada ulaže 3 milijarde dolara u zaštitu grebena. Ley je rekla da su dužnosnici u Canberri “zapanjeni” tim potezom i optužuju UNESCO da bez razloga povlači raniji dogovor da greben neće biti proglašen ugroženim.

“Veliki koraljni greben najbolje je upravljan greben na svijetu i ovaj je nacrt preporuke dan bez da se greben ispita iz prve ruke i bez najnovijih informacija”, rekla je Ley.

U razgovoru s glavnom direktoricom UNESCO-a Audrey Azoulay, Ley je “jasno dala do znanja da će osporiti ovaj manjkavi pristup koji je primijenjen bez odgovarajućeg savjetovanja”.

Prostirući se na gotovo 345.000 četvornih kilometara, greben je dom za više od 1500 vrsta riba i 411 vrsta koralja i iznimno je bitan za morski ekosustav. Također, pridonosi 4.8 milijardi dolara godišnje australskom gospodarstvu i podržava 64.000 radnih mjesta, prema Zakladi Velikog koraljnog grebena. Međutim, dugoročni opstanak grebena sada je doveden u pitanje. Pretrpio je tri razorna masovna izbjeljivanja od 2015. godine, a uzrokovala ih je natprosječna temperatura oceana.

U listopadu su istraživači iz Centra izvrsnosti za proučavanje koraljnih grebena otkrili da je greben u posljednja tri desetljeća izgubio 50% populacije koralja, a klimatske promjene ključni su pokretač poremećaja grebena. Izvještaj australske vlade o perspektivi Velikog koraljnog grebena 2019. godine odredio je da stanje grebena nije više “loše” nego “vrlo loše”. Odbor UNESCO-a rekao je da je presudno da Australija primijeni preporuke tog izvještaja iz 2019. godine koji je pozvao na “ubrzane akcije za ublažavanje klimatskih promjena i poboljšanje kvalitete vode”. Odbor je rekao da vladin “napredak nije bio dovoljan” u ispunjavanju svoje ključne politike, nazvan Planom grebena 2050, te “zahtijeva jače i jasnije obveze, posebno prema hitnom suzbijanju učinaka klimatskih promjena”. Ministrica zaštite okoliša Ley složila se da su klimatske promjene najveća prijetnja svjetskim grebenima, ali je rekla da je “pogrešno izdvajati najbolje upravljan i pažen greben na svijetu i stavljati ga na popis baštine u opasnosti”.

Znanstvenici s druge strane kažu da je prijedlog UNESCO-a poziv na uzbunu. Tvrde da će se prosječne temperature povećati više od 2 Celzijeva stupnja i upozoravaju da nijedan koraljni greben ne može preživjeti u takvim uvjetima. Preporuka je da Australija smanji emisije za 75% do 2030. i dosegne neto nulu do 2035. Za razliku od mnogih zemalja, Australija se nije obvezala postići nultu emisiju do 2050. godine. Trenutni ciljevi Australije su smanjenje emisija stakleničkih plinova za 26% do 28% u odnosu na razinu iz 2005. do 2030. godine, što je često kritizirano kao nedovoljno ambiciozno.