SAVRŠENI OSTACI

Znanstvenici iskopali kosti, ‘složili mozaik‘ i ostali u šoku: ‘Izgledala je kao guska, ali imala je 230 kilograma‘

Prva poznata lubanja ove vrste pronađena je 1913. godine, no bila je u jako lošem stanju

Genyornis newtoni

 The Australian Museum

Ima onih koji tvrde kako u Australiji žive najneobičnija bića na svijetu. Lako je moguće da su u pravu, no čini se da to, zapravo, uopće nije novo. Ako je suditi po tome što je tim prostorom hodalo prije mnogo tisuća godina, čini se da je Australija oduvijek bila dom zaista posebnim stvorenjima.

Znanstvenici su, naime, konačno otkrili kako je izgledala divovska izumrla ptica koja je na tom području živjela prilično davno. Lubanja koju su otkrili stara je između 45 tisuća i 50 tisuća godina. Divovska vrsta ptica, također poznata kao mihirungs (Genyornis newtoni) izumrla je prije otprilike 45 tisuća godina.

Otkrivena je u suhim koritima jezera Callabonnam, koje se nalazi u unutrašnjosti Južne Australije. Mjesto je nekoć bilo dom tisućama životinja koje su kasnije zaglavile u blatu, koje je očuvalo njihove ostatke. Ovaj fosil bio je u gotovo savršenom stanju.

image

Genyornis newtoni

The Australian Museum

Prva poznata lubanja ove vrste pronađena je 1913. godine. No, sadržavala je samo mali broj originalnih kostiju i više je zbunila znanstvenike nego im je pomogla. Ovo otkriće im je donijelo olakšanje, jer ima vrlo jasna obilježja vrste. Ptica je imala masivnu lubanju, veliku gornju i donju čeljust, a tu je i široki otvor, za kojeg smatraju da je ptici dao snagu ugriza, kojim je drobila biljke i voće koje je jela. Glava joj je izgledala slična onoj koju imaju današnje guske. No izgledala je, kažu znanstvenici, kao veoma čudna guska, koja je bila teška oko 230 kilograma.

Smatra se kako je ova ptica bila posljednja od velikih mihirunga (‘ptica gromova‘) koje ne lete, endemičnih za Australiju. Bila je to krupno građena ptica preko dva metra visoka, sa sitnim krilima i masivnim stražnjim nogama. Fosili Genyornisa pronađeni su povezani s ljudskim artefaktima, uključujući pećinske slike i uklesane otiske stopala, pa je jasno kako je Genyornis morao koegzistirati s ljudima dosta vremena, dakle, najmanje 15 tisuća godina, ističu iz Muzeja Australije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 04:53