Znate onaj stari mit da će vam se šišmiši zaplesti u kosu? Neće! Evo i zbog čega...

Mnogi šišmiše ne smatraju naočito privlačnim, posebno ako im ulete u stan. Svi mi koji smo imali to iskustvo možemo posvjedočiti kako smo zapravo bili jednako uspaničeni kao i šišmiš - sve se svelo na to da su svi sisavci jurili stanom u panici. Mi ljudi, naši psi, kao i šišmiš. Priča u našem slučaju sretno završava: naš leteći prijatelj je otišao svojim putem. Zanimljivo je da su šišmiši jedini sisavci koji mogu letjeti kako treba. Ima još nekih koji imaju krila, ali ih ne mogu koristiti za stabilno kretanje, više

za.prelet na kraćoj udaljenosti

Nakon našeg susreta, izvukli smo nekoliko zanimljivih činjenica o šišmišima, zbog kojih biste se moglo zaljubiti u ove malce. Ako se to već i ne dogodi, donosimo vam informacije koje bi vam mogle biti korisne ako ih susretnete.

1. Rađaju žive mlade, a mame ih doje. Obično je riječ o jednoj bebi šišmišu godišnje, koja na svijet dolazi u rano proljeće i nauči letjeti do kraja ljeta. Mama se obično o malenom brine i do šest mjeseci.

2. Može ih se pronaći u doslovno svakom dijelu svijeta. Jasno je da onda u svugdje postoji neka legenda o njima: kako i ne kad su to noćne životinje, neobična izgleda, pa su se tako ispleli mitovi i mitovi. Ta neobična kožna krila i uvjerenje da su slijepi, a savršeno se kreću i eto lošeg ugleda. Zbog toga je ovo jedna od životinja koju ljudi najmanje vole. No, oni su apsolutno bezopasni za ljude, a veoma su nam korisni. Recimo, pojedu stotine komaraca i mušica tijekom jedne noći.

Rendgenska snimka tijela jednog šišmiša

Arie Van ‘t Riet/Sciencephoto/Profimedia/

3. Premda se često vjeruje da su slijepi, to zapravo i nije točno. Istina je da im je vid veoma loš i da koriste eholokaciju (kao i dupini) da bi utvrdili kojim se putem kretati i gdje im je plijen. Upravo zbog eholokacije znaju gdje se mi nalazimo, gdje nam je kosa i definitivno nam se neće zaplesti u nju.

4. Žive u kolonijama i čini se kako imaju vrlo složene međusobne odnose. Komuniciraju jedni s drugima. Recimo, mužjaci pjevaju svojevrsnu pjesmu udvaranja kako bi privukli ženke.

5. Oni su sisavci koji imaju najdulji životni vijek, ako se uzme u obzir njihova veličina. Žive između 5 i 20 godina.

6. U našoj su zemlji zaštićeni zakonom, jer su ugroženi. Oko nas živi 35 vrsta ovih letećih sisavaca, a najveća prijetnja im je gubitak staništa, nedostatak hrane i pesticidi. Nisu izbirljivi kada je riječ o pronalasku mjesta za život: premda obično svi mislimo da žive samo u pećinama, oni se ugodno smjeste i u pukotinama zgrada i kuća, podrumima, šupljinama stabala...