Glavatim želvama koje se ozlijede i ranjene zalutaju u dubrovački akvatorij ne piše se dobro, jer je najbliže oporavilište za zaštićenu vrstu morske konjače miljama daleko – u Puli. U tamošnjem akvariju sustavno skrbe o ‘ranjenicima‘ iz cijelog Jadrana i nakon liječenja ih vraćaju u more. Ugrožene kornjače s krajnjeg juga tu su u mnogo nepovoljnom položaju jer ih je zbog udaljenosti iznimno teško prevesti na rehabilitaciju.
Valter Kožul, znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje smatra da bi logično bilo imati tri centra za oporavak raspoređena duž Jadrana na tri točke, a uz Pulu bi idealni za tu namjenu, smatra on, bili Split i Dubrovnik koji imaju svu potrebnu infrastrukturu. Upitan što nalaznik ranjene životinje s juga može učiniti u slučaju pronalaska jedinke kojoj treba zdravstvena skrb, Kožul kaže kako su dubrovački znanstvenici tu prilično ograničeni:
- Ako je riječ o pronalasku manjeg, lako ‘prenosivog‘ organizma mogli bismo ga, dok se ne oporavi, zbrinuti u pomoćnim bazenima, ne u izložbenim. Nedavno smo imali dojavu o ozlijeđenoj ili uginuloj glavatoj želvi u Malostonskom zaljevu, no mi zapravo ne izlazimo na teren u takvim slučajevima. Nalaznik može nazvati na telefon 112, a postoji i ugovor s veterinarom koji je na razini Dubrovačko-neretvanske županije zadužen za prikupljanje leđina dupina, glavatih želvi...- ističe naš sugovornik i prisjeća se kako je prije nekoliko godina s Grcima postojao dogovor o monitoringu, odnosno označavanju pronađenih kornjača, no bilateralna suradnja nikad nije zaživjela, piše Dubrovački.
Svake godina na krajnjem jugu nađe se morskih kornjača kojima je potrebna pomoć. Prije dvije godine jedna sugrađanin tako je uočio ‘ranjenika‘ kako pluta u moru ispod Boninova. Želva je potom smještena u rehabilitacijski bazen Instituta za more i priobalje. Na sebi nije imala ozljeda ali je imala problema s zaranjanjem, na oklopu je imala obraštaj kao dokaz da dugo nije bila pod morem, te je s Akvarijem u Puli dogovoren premještaj na liječenje.
Ispoštovan je tad protokol kod pronalaska, Dubrovčanin je kontaktirao prvo 112, a oni Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije koja nakon procjene odlučuje treba li životinja ići ovlaštenom veterinaru.
Za razliku od ostatka Jadrana, u Puli su pak godišnje aktivnosti oko liječenja ovih gmazova vrlo intenzivne.
Prije nekoliko dana, u povodu Svjetskog dana životinja, u akvatorij sjevernog Jadrana vraćene su tri rehabilitirane morske kornjače: Čiko, Maya i Alen. Povratak u more odvio se na plaži kod svjetionika na Verudeli, a događaj koji već tradicionalno zaokuplja pažnju građana i turista i ovom prigodom su popratili brojni znatiželjnici, ponajviše najmlađi.
Glavate želve inače često stradaju od elisa glisera, gutanja udica, mehaničkih oštećenja oklopa, ali i nerazgradivog otpada na koji naiđu plivajući Jadranom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....