Nema tu neke velike filozofije: tamo gdje ima hrane, ima i životinja. Ne samo onih koji tu hranu jedu, nego i onih koji jedu te koji se dolaze hraniti. U svakom slučaju, hrana će privući razna stvorenja u čije je domove civilizacija ionako prodrla i svela ih na minimum i to jednostavno trebamo prihvatiti. Ako ne želimo previše životinja u gradovima, ne bismo trebali ostavljati hranu razbacanu naokolo. No, istovremeno moramo prihvatiti činjenicu da divlje životinje žive u gradovima, htjeli mi to ili ne.
No, čini se da u Rimu mnogima nije jasno odakle veliki broj životinja na gradskim ulicama. Njihovi biolozi su grad počeli nazivati džunglom zbog zmija, stršljenova, galebova i štakora koje ljudi viđaju sve više i više. Smatraju kako su za to zaslužne dvije stvari: gomila smeća i visoke temperature.
Andrea Lunerti, poznat po tome što u Rimu hvata brojne divlje životinje i pušta ih u divljinu, ovog je ljeta prilično zaposlen. Najviše dojava vezano je za zmije.
- Puno je više takvih poziva nego inače. Populacije je porasla tijekom zimskog perioda, jer su temperature bile prilično visoke. Da je bilo hladno, mnoge ne bi preživjele. Kad na to dodamo da dolaze u grad zbog razbacane hrane - ne kako bi je pojele, nego kako bi jele štakore koji jedu tu ostavljenu ljudsku hranu - pojasnio je za Guardian.
Najviše ga ljudi zovu zbog crnih poljarica (ima tih i u našoj zemlji, nisu otrovne i, među ostalim, gradovi jesu njihova uobičajena staništa), ali je ovog ljeta ulovio i četiri iz porodice ljutica (sve su one otrovne).
Prošlog je tjedna tako dobio poziv od uznemirene žene koja je mirno ležala na terasi, a onda je crna poljarica pala na nju. Teško je reći koja je bila više izbezumljena susretom kojeg nije očekivala. Žena je, kaže Lunerti, bila izrazito traumatizirana, a isto bi se moglo reći i za zmiju.
Drugi je poziv stigao od policije, koja ga je zvala da iz svlačionice za doktore u jednoj bolnici makne zmiju koja se tamo zavukla.
- Ima ih posvuda - na terasama, u vrtovima, u školama... Jedna je nedavno visila s rešetke na vratima lifta u stambenoj zgradi i ta je izazvala pravu paniku. Zmije su jednostavno jako dobre kad je riječ o pronalasku mjesta na koje se mogu skriti i onda će to mjesto napustiti kad je vrijeme da krenu u lov - dodao je Lunerti.
Pozvao je sve one koji ga zovu da mu pošalju snimku zmije, kako bi odmah mogao reći radi li se o otrovnom gmazu ili ne.
- No, čak i one koje nisu otrovne mogu izazvati nered jer se ljudi uplaše i rade opasne stvari - recimo, u panici pojure preko prometne ulice bez da pogledaju dolazi li kakav automobil - pojasnio je.
No, nisu samo zmije na ulicama Rima problem tamošnjim stanovnicima. Muče ih i stršljenovi koji su stigli sa sjevera Afrike i jugoistočne Azije. Oni su se trajno naselili u Rimu, čini se. Prvi put su viđeni 2021. godine, a nakon toga su počeli graditi gnijezda posvuda: u ventilacijskim otvorima, u klima uređajima, pa čak i u pukotinama brojnim spomenika u centru grada. I njima pogoduje toplo vrijeme i gomila smeća.
- Vodstvo grada se stvarno mora uloviti u koštac s problemom otpada. Inače? Bit će još više zmija i stršljenova, a da ne spominjem štakore i galebove. Pa evo, mi sad u Rimu imamo više galebova nego u Fregeneu, a to je obalni grad - istaknuo je, no dodao kako treba imati na umu da ti pernati momci nisu loši jer tamane galebove i zmije.
Doduše, nekad to pođe krivim smjerom.
- Jednu zmiju koja je pala na terasu ulovio je galeb za ručak. Očito se ona pobunila protiv toga, pa ju je ptica ispustila i zmija je pala na terasu ljudima. Ovaj je grad postao prava džungla - zaključio je.