U ovim vrućim danima više desetaka poziva dnevno prima Sklonište Dumovec zato što vlasnici pasa i mačaka napuštaju životinje kada odlaze na godišnji odmor, dok istovremeno Azil Dubrovnik, za razliku od zimskih mjeseci, bilježi manji priliv četveronožaca.
U zagrebačko sklonište dolaze psi iz cijele Hrvatske, pa čak i iz susjednih zemalja. Dumovec svakoga jutra zaprima telefonske prijave o napuštenim četveronožnim ljubimcima pa sada situacija postaje neizdrživa, rekla je Hini voditeljica skloništa Tatjana Zajec.
S obzirom na to da je Dumovec na rubu pucanja, tamošnji zaposlenici snalaze se na razne načine kako bi zbrinuli pse i mačke. Uglavnom ih ‘prosljeđuju‘ privremenim udomiteljima ili zamole pronalazače da ih čuvaju bar neko vrijeme.
Zajec kaže da čipiranje pasa nije utjecalo na njihov priljev u sklonište, jer uglavnom se u njemu nalaze oni koji nemaju čip tako da se vlasnicima ne može ući u trag.
- Oni koji ih ne čipiraju rade to zato jer unaprijed razmišljaju da će ih jednog dana ostaviti - tvrdi voditeljica Dumovca, skloništa u kojem se trenutno nalazi 130 pasa i 30-tak mačaka. Situaciju u kojoj se nalaze nazvala je dramatičnom.
S druge strane, vlasnik dvaju skloništa za pse u okolici Koprivnice Ivan Čolak kaže da je čipiranje pridonijelo tome da se u manjem broju napuštaju životinje s odlaskom na godišnji odmor.
Ipak, još ima onih koji se u ljetnim mjesecima odriču životinja o kojima bi morali brinuti. U dva skloništa Veterinarske stanice Koprivnica trenutno se nalazi 300 do 320 pasa iz Koprivnice i nekoliko općina Koprivničko-križevačke županije.
Sasvim drugačije informacije stižu iz našeg najjužnijeg skloništa za pse Azila Dubrovnik. Njegova voditeljica Ana Ivelja kaže da, za razliku od skloništa na kontinentu, u ljetnim mjesecima bilježe manji broj napuštenih životinja.
- U proljeće smo imali ‘baby boom‘ jer smo dobili 30 štenaca pa smo se bojali što ćemo s njima - kaže Ivelja ali, srećom, svi štenci do jednoga pronašli su svoj dom.
Trenutno se u Azilu Dubrovnik nalazi 46 pasa koji su teže udomljivi jer se radi o starijim životinjama ili onima kojima je potrebna socijalizacija. No, nerijetko i takvi psi nalaze svoj dom, čak i izvan Hrvatske.
Ivelja objašnjava da surađuju s udrugama iz Njemačke i Velike Britanije koje im nalaze udomitelje. Striktno se pazi gdje će pas završiti iako su, primjerice, u Velikoj Britaniji zakoni o udomljavanju kućnih ljubimaca puno stroži od naših.
Primjerice, u Britaniji nije moguće udomiti psa ako se pokaže da bi njegov potencijalni vlasnik izbivao iz kuće duže od četiri sata dnevno.