Mnogi ljubimci u ljetnim mjesecima završe na ulici jer im vlasnici putuju na more. Iako se godinama čini sve kako bi se taj loš trend zaustavio, čini se kako je to proces koji će trajati. O tome kako se zagrebačko sklonište u Dumovcu nosi s priljevom pasa u ljetnim mjesecima, razgovarali smo s voditeljicom tog azila, Tatjanom Zajec.
U usporedbi sa zadnjim godinama, dolazi li do porasta ili pada napuštenih kućnih ljubimaca? Koji je mjesec najgori i koliko je situacija kritična?
- U protekle smo tri godine u Zagrebu zabilježili pad udomljavanja kućnih ljubimaca. Upravo o udomljavanju ovisi naša mogućnost primanja novih pasa u Sklonište. Ograničavaju nas u prvom redu smještajni kapaciteti. Dakle, kad se neki pas udomi, na njegovo mjesto možemo primiti novog psa. Postoje dijelovi godine kad u Sklonište primamo jednog psa, a građani nas pozivaju da su pronašli još tri, četiri. U takvim smo situacijama izuzetno zahvalni građanima što nam pomažu u traženju rješenja za smještaj tih pasa. Mnogi od njih prihvaćaju pronađene pse na privremeno čuvanje dok se psima ne otvori mogućnost smještaja u Dumovcu. Slično je i s mačićima.
Ako govorimo o konkretnim brojkama, 2021. godine u Sklonište smo primili 841 psa, a 773 su udomljena. Godine 2022. primili smo 698 pasa, a udomili ih 694. Lani smo primili 501 psa, a udomili ih 535.
Razlozi za negativan trend u udomljavanju su mnogobrojni. Građani nam otkrivaju da se za udomljavanje kućnih ljubimaca sve teže odlučuju jer su s jedne strane svjesni odgovornosti koju držanje ljubimca nosi, a s druge strane nesigurnosti kojima su trenutačno izloženi. Tu najčešće navode rat u Ukrajini, poskupljenje troškova života i nesigurno tržište rada.
Kad se nabavlja kućni ljubimac, čovjek treba biti svjestan da će se, ako je riječ o štenetu, o njemu trebati brinuti idućih petnaestak godina. To podrazumijeva kako aktivnosti koje određeni ljubimac traži, tako i financiranje njegove hrane, veterinarske skrbi i ostaloga.
Najviše odbačenih kućnih ljubimaca primamo tijekom proljeća i ljeta. Uz odrasle pse bez mikročipa, tad se u Zagrebu pronalaze odbačena legla pasa i mačaka. Zakonom o zaštiti životinja obvezno je mikročipiranje pasa, no nažalost, dio se vlasnika pasa na tu obvezu oglušuje.
Radi li azil neku vrstu edukacije kako bi se brojke smanjile?
- Jedna od glavnih zadaća Skloništa je edukacija građana o odgovornom odnosu prema životinjama, što uključuje i odgovorno držanje kućnih ljubimaca. Kako bi se kod građana izgradilo neko odgovorno ponašanje, najbolje je na tome raditi od njihovih malih nogu. Zbog toga imamo posebno osmišljene edukacije za djecu u vrtićima i osnovnim školama. Starije sugrađane o važnosti odgovornog držanja ljubimaca educiramo kroz raznovrsne akcije. Pritom poseban naglasak stavljamo na vrijednost nabavljanja kućnih ljubimaca udomljavanjem.
Vidi li se zadnjih godina pozitivan trend ili se situacija nije previše promijenila?
- Građani su sve odgovorniji kad je nabavljanje kućnog ljubimca u pitanju. Svjesni su da će ljubimac biti dio njihove svakodnevice, ali i odmora. Zahvaljujući tome smanjuje se broj napuštanja ljubimaca zbog odlaska na godišnji odmor.
Ostavljaju li ljudi češće mlade ili stare pse? Čistokrvne ili mješance? Pse ili mačke?
- U Zagrebu se pronalaze štenci, ali i odrasli psi. Najčešće je riječ o križancima. Najveći se broj pasa pronalazi u istočnom dijelu grada, onome kojem pripada i naselje Dumovec. U većini slučajeva ti psi ne djeluju kao da su odlutali, nego kao da su tamo namjerno ostavljeni. Mnogi od tih pasa stižu iz drugih dijelova zemlje te susjednih zemalja. Naime, vjerujući kako će u Zagrebu ti psi lakše biti udomljeni, neki ih ljudi dovoze iz drugih mjesta i ostavljaju nama na brigu. To za Sklonište znači stalan pritisak prevelikog broja pasa čime se otežava njegovo normalno funkcioniranje. Među ostalim, kako bi bili smješteni u sklonište, svi psi trebaju proći karantenu, ali i ona ima svoje kapacitete. Ako je karantena zauzeta, to predstavlja problem pri preuzimanju pasa koje trebamo prihvatiti po nalogu veterinarske inspekcije, policije, suda i drugih institucija.
Što se mačaka tiče, u Zagrebu, uz takozvane vlasničke mačke, živi slobodnoživuća populacija mačaka. Sklonište preuzima bolesne i ozlijeđene mačke te mačiće. Dobra je vijest da se u Dumovcu radi na objektu za smještaj mačaka čime će narasti kvaliteta naše skrbi za mačke.
Koji se još ljubimci napuštaju u ovo doba godine?
- Ljeti pronalazimo razne vrste odbačenih kućnih ljubimaca. U kutijama su se znali pronaći kunići, zamorčići, hrčci… Čim pronađemo nekog ljubimca, a vidimo da ga vlasnik nije pokušao tražiti, otvara se sumnja da je ljubimac napušten.
Koja je poruka iz Azila svima onima koji putuju na more?
- Želimo vjerovati u dobrotu ljudi i njihovu iskrenu ljubav prema njihovim ljubimcima! Ako već živimo u doba brze hrane i brze mode, neka bar ljubav prema ljubimcima bude nešto što traje! U mnogo hotela i apartmana danas možemo povesti kućne ljubimce, a ako ne možemo, brigu o njima mogu preuzeti članovi naših obitelji, susjedi i prijatelji. Dobro su rješenje i hoteli za ljubimce.
One koji su spremni u svoj dom primiti novog ljubimca, pozivam u naše sklonište. Ovdje se trenutačno brinemo o 126 pasa i 32 mačke. Svaka ta njuškica zaslužuje dobre ljude i sretan dom!