STIGAO POZIV

Grad pozvao na prijavu gnijezda vrana za rušenje, stručnjaci: ‘To što radite nema smisla"

Prijaviti se može sve do 22. ovog mjeseca, jer se gnijezda smiju uklanjati samo do 1. ožujka
 Carl Morrow/Alamy/Alamy/Profimedia

Službena obavijest se pojavila na društvenim mrežama: do 22. veljače u Zagrebu se mogu poslati zahtjevi za uklanjanje gnijezda vrana. Adresa za dojavu je stara, pripada nekadašnjem uredu za poljoprivredu, koji je postao Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. No, ona itekako vrijedi: provjerili smo i potvrdili su nam kako se do određenog datuma treba poslati lokacija gnijezda i, ako je to moguće, neka fotografija. Svake godine u ovo vrijeme počinje s tom obavijesti sukob oni koji ove ptice ne podnose i onih koji ih brane.

Sav posao s uklanjanjem gnijezda u Zagrebu obavljaju radnici Zrinjevca i Ustanove ZOO vrt. Oni moraju biti gotovi do prvog dana ožujka, jer nakon toga ptice imaju mlade i ne smiju im se rušiti gnijezda.

- Nekad građani jave gradskom uredu, a nekad nazovu direktno nas. Mi u suradnji sa Zrinjevcom obrežemo stabla i skinemo gnijezda, a materijal odnesemo, kako bi pticama ipak otežali da naprave novo gnijezdo. Da, vrlo često ga naprave opet, ali ne na istom mjestu, tako da se ipak nešto postigne ovom mjerom. Ne možemo niti trebamo vrane ukloniti iz grada, ali nekad se zaista gnijezde na lošim mjestima i mi moramo nešto učiniti - kaže Damir Skok iz ZOO vrta i dodaje kako je nekad uklanjanje fizički nemoguće, jer se do nekih mjesta jednostavno ne može doći.

Iz udruge BIOM, koja se bavi očuvanjem ptica i u urbanim sredinama, kažu kako je uklanjanje gnijezda uzaludan posao, jer vrane naprave novo i imaju jaja, a pritom se često dodatno šire i na okolnih stabala. Umjesto takvih zahvata treba potražiti način za suživot i utjecaj na neke od stvarnih uzroka povećanja broja vrana u gradovima, naglašava Dubravko Dender, voditelj Programa za očuvanje ptica u udruzi Biom. Pritom, pojašnjavaju, treba imati na umu da postoje razlike među dvije česte vrste u našim gradovima - sive vrane i gačca - te im se ne može pristupati na isti način.

Ornitologinja Iva Šoštarić iz udruge Biom pojašnjava da je siva vrana vrsta koja radi pojedinačna gnijezda i tijekom gniježđenja zauzima teritorije koje brani od drugih vrana. U gradovima se često hrani na tlu i stoga joj odgovaraju područja bez grmlja, kako sada sve više izgledaju gradske zelene površine. Popularan izvor hrane su joj i otvorene kante za smeće, kontejneri te odlagališta otpada.

- U razdoblju kraja svibnja i početka lipnja ptići sivih vrana postaju poletarci, uče letjeti i pronalaziti hranu. Kako su tada još uvijek vrlo loši letači, često se nađu u opasnosti od mačaka, pasa i ljudi. Njihovi roditelji ih stoga štite od svake potencijalne prijetnje jedinim načinom kojim znaju - strategijom iritacije i zastrašivanja uljeza - pojašnjava Šoštarić.

Druga vrsta vrane česta u gradovima je gačac. Te se ptice gnijezde kolonijalno, pa se tako na svega nekoliko većih stabala može zateći i stotinjak gnijezda. Oni se odlaze hraniti u velikim jatima, uglavnom na poljima i travnjacima na rubovima grada. Za razliku od sive vrane, gačci se u obrani ptića ne zalijeću na prolaznike već dižu uzbunu graktanjem i uznemirenim kruženjem u letu.

Mnogo toga što ljudi danas rade u gradu odgovara i vranama - uklanjanje grmlja iz parkova, preintenzivna košnja trave, neredovit odvoz otpada... Također, sve je manji broj stabala i drvoreda uz poljoprivredne površine, kakve gačci obično koriste za gniježđenje jer su im bliže izvorima hrane.

- Broj vrana može smanjivati ako se pozabavimo nekim od uzroka povećanja njihovog broja, dok će uklanjanje gnijezda teško na to imati utjecaj - zaključuje Šoštarić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 06:49