Najduža zmija otrovnica na svijetu je zapravo samo članica "kraljevske obitelji"?

Herpetolozi su se dugo pitali kako kraljevska kobra, koja gmiže po masivnim azijskim predjelima odvojenim naizgled neprobojnim pregradama poput Himalaja, može biti jedna vrsta. Također ih je bunilo to što najduža zmija otrovnica na svijetu, koja može narasti i do 5 i pol metara, često ima drugačiji izgled ili ponašanje, ovisno o tome gdje živi, piše National Geographic.

Nova studija predlaže da su kraljevske kobre u stvari "kraljevska porodica" od četiri različite vrste.

Prošlog kolovoza su biolog Gowri Shankar, stručnjak za kraljevske kobre i njegovi kolege prijavili četiri genetski jedinstvene loze kraljevske kobre. Identificirali su ih po lokalitetima: zapadni Gati (jugozapadna Indija), indo-kineski (istočna Indija i Kina), indo-malajski (Indonezija i Malezija) i otok Luzon (Filipini). Znanstvena imena zmija tek treba odobriti Međunarodna komisija za zoološku nomenklaturu.

Godine hvatanja zmija u tropskim kišnim šumama, u kombinaciji s novom tehnologijom kojom se mogu analizirati muzejski primjerci, konačno je dalo dovoljno DNK da znanstvenici pravilno identificiraju različite vrste.

Kada je uznemirena, kraljevska kobra može se dići do razine očiju odraslog čovjeka i ispustiti dovoljno otrova da ubije slona. Shankar kaže da je jedan od rijetkih koji je preživio ugriz kraljevske kobre, što pripisuje maloj količini otrova koji mu je zmija ubrizgala. Iskustvo ga je također motiviralo da traži ciljaniji tretman za ugrize kraljevske kobre.

To što su kobre dovoljno različite da budu četiri različite vrste moglo bi imati i posljedice u stvarnom svijetu, kaže on - posebno kada je riječ o proizvodnji efikasnijih protuotrova koji bi mogli ciljati pojedinačne otrove ovih vrsta. Štoviše, dodaje Shankar, identifikacija novih vrsta mogla bi potaknuti napore za očuvanje zmija, čije populacije opadaju zbog krčenja šuma i urbanizacije. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) kraljevskoj kobri je dala status ranjive vrste.

- Kada pažljivo promatrate [kraljevske kobre] više od 50 godina, možete vidjeti da su… različite. Samo je netko to trebao dokazati - kaže Romulus Whitaker, stručnjak za zmije.

Na primjer, znanstvenici su se pitali zašto odrasle kraljevske kobre na Tajlandu i susjednim zemljama imaju više od 70 sivobijelih traka po tijelu, dok one na Filipinima imaju samo nekoliko koje se jedva primećuju. Postoje i varijacije kod gniježđenja. Ženka kraljevske kobre je jedina zmija koja gradi gnijezda za svoja jaja - što nije mali podvig za stvorenje bez udova. Ona koristi svoje tijelo da slaže grančice i stavlja listove na određeno mesto. Ženke u zapadnim Gatima napuštaju svoja jaja ubrzo nakon što naprave gnijezdo, dok indo-kineske majke čuvaju jaja u gnijezdu do otprilike tjedan dana pre nego što se izlegu.

Shankar se nada da bi nova pažnja koja se sada usmjerena na kraljevske kobre mogla pomoći da se promijeni stav prema njima. U ruralnoj Indiji, mnogi Hindusi poštuju kraljevsku kobru i vide njeno prisustvo na svojim poljima kao znak blagodati. Ali na drugim mjestima ljudi mrze zmije, što često dovodi do neselektivnih ubojstava.

Kraljevske kobre su generalno stidljive, a ako se čovjek nađe u njenoj neposrednoj blizini, njena zastrašujuća veličina i "režanje" poput psećeg su više nego dovoljni da upozore čovjeka da se makne i izbjegne napad. Lovci koji love ove životinje zbog njihove kože i dijelova tijela za upotrebu u tradicionalnoj medicini su najčešće žrtve ugriza, ali su u opasnosti i spasitelji koji uklanjaju kraljevske kobre iz domova ljudi. No, ove kobre su daleko od toga da predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudima. One nam pomažu tako što uglavnom jedu druge zmije.

Zaštitnici prirode zabrinuti su za budućnost nekih kraljevskih kobri, uključujući i onih na otoku Luzon. Brojnost njihove populacije nije poznata, ali Shankar kaže da je vjerojatno mala i ranjiva i može biti uništena nakon prve prirodne katastrofe poput potresa ili tsunamija, koji su uobičajeni u toj regiji.