Prema novoj njemačkoj studiji solarne elektrane potiču bioraznolikost

U fotonaponskim sustavima na otvorenom otkriveno je preko 350 različitih biljnih vrsta i velik broj vrsta ptica, gmazova i insekata. To pokazuju prvi rezultati opsežne studije pod nazivom „Raznolikost vrsta u solarnim parkovima – nacionalna terenska studija“, koju je naručilo Savezno udruženje nove energetske industrije (bne), piše Ekovjesnik.

„Raznolikost vrsta u solarnim parkovima – nacionalna terenska studija“ („Artenvielfalt im Solarpark – Eine bundesweite Feldstudie“) naziv je studije koju je naručilo njemačko Savezno udruženje nove energetske industrije (Bundesverband Neue Energiewirtschaft - bne), čiji su prvi rezultati predstavljeni 26. rujna 2024. Od travnja do rujna ove godine dvojica autora Rolf Peschel i Tim Peschel, zajedno sa sedam stručnih ureda, ispitali su 24 fotonaponska sustava na poljoprivrednim površinama u Njemačkoj i jedan u Danskoj. Studija također uključuje ocjenu izvješća o procijenjenih 60 dodatnih fotonaponskih sustava na otvorenom, a kompletna evaluacija najavljena je za prvi kvartal 2025.

Riječ je o nastavku prethodno objavljene studije Rolfa Peschela i Tima Peschela, predstavljene 2019. godine, kojom se ispitivala situacija u solarnim parkovima na prenamijenjenim površinama, dok se dodatna studija objavljena krajem prošle godine usredotočila na poljoprivredna područja u kojima se događa većina fotonaponske ekspanzije. Novom studijom ispituje se bioraznolikost u solarnim parkovima na poljoprivrednom zemljištu, a prema očekivanjima, prvi rezultati ukazuju na pozitivne učinke na biološku raznolikost.

Studijom je mapirano osam skupina vrsta, uključujući ptice, vodozemce i biljke, a detaljni rezultati trenutačno su dostupni za biljke, leptire i skakavce. Do sada su zabilježene 354 različite biljne vrste u 22 FN sustava, uključujući ugrožene vrste i one koje su inače autohtone u ruralnim područjima i šumama. „Ispod modula“, objašnjavaju autori studije, „postoji hladnija, vlažnija klima, što znači da se tamo nastanjuju jagode, maline i lisičarke.“ Prema preliminarnim rezultatima studije, situacija se vrlo jasno razlikuje od lokacije do lokacije, a to očito ovisi o dotičnom okruženju i situaciji prije izgradnje FN sustava. Jedan od zaključaka je kako bi stoga bilo preporučljivo imati individualni koncept za svaku lokaciju.

U svakom slučaju, specifičan dizajn objekta i njegovo upravljanje imaju određeni utjecaj na to koje se vrste naseljavaju ili koriste područje u druge svrhe, kao što je traženje hrane. Tragovi čaplji uočeni su na solarnoj farmi s privremenim vodenim površinama. Za određene vrste poželjan element mogu predstavljati čak i makadamski pristupni putevi. Općenito, uvjeti u solarnim elektranama dovode do „suživota na malom prostoru“, pogotovo zato što je ispod modula drugačija klima nego u prostorima između njih.

Prema autorima, snimanje skakavaca, koje je već uvelike završeno, pokazuje da te životinje „vrlo brzo koloniziraju sustave na otvorenom prostoru i to u velikom broju.“

„U sustavima koji su dovršeni prošle godine već su pronađene velike populacije od nekoliko stotina jedinki na samo nekoliko četvornih metara“, navode autori studije. Solarni parkovi privlačni su i leptirima, a poboljšanje je „značajno posebno tamo gdje je prethodna situacija na nekadašnjim obradivim površinama za njih bila nepogodna.“

Studija bi trebala ne samo dokazati ekološke prednosti fotonaponskih sustava na otvorenom prostoru, već i omogućiti „zaključke o utjecaju izgradnje, upravljanja i drugih čimbenika na biološku raznolikost“ te koristiti kao baza podataka za planiranje budućih sustava. Autori ističu kako su za svaki od ispitanih sustava izradili „profil“ u kojem se pohranjuju najvažniji parametri: udaljenost između redova modula, dokumenti iz planiranja izgradnje i odgovarajuća ispitivanja. Također, ovi profili trebali bi biti besplatno dostupni na internetu, piše Ekovjesnik.