Prvo doznajemo više o projektu LIFE SUPport, kojim se želi očuvati bjeloglavog supa u našoj zemlji

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je jedini predstavnik iz skupine strvinara koji se održao u Hrvatskoj te je ujedno i najveća ptičja vrsta koja redovito obitava u našoj zemlji. Nekada su naše nebo krasile još dvije vrste strvinara, crkavica (Neophron precnopterus) i sup starješina (Aegypius monachus), no obje su izumrle tijekom 20. stoljeća. Kako bi se očuvalo i unaprijedilo postojeće stanje populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj, u siječnju 2023. započinje petogodišnji projekt LIFE SUPport. Pripreme za provedbu već su u tijeku, a projekt će se provoditi do prosinca 2027. godine.

Osim očuvanja jedine hrvatske gnijezdeće populacije, koja se održala na području Kvarnerskih otoka (Cres, Krk, Plavnik i Prvić), jedan od ciljeva projekta je i stvaranje boljih preduvjeta za širenje populacije na povijesna gnijezdilišta kopnenog dijela Hrvatske. Dosadašnjom provedbom niza aktivnosti dionika koji sudjeluju u zaštiti i skrbi o bjeloglavim supovima, prvi puta nakon više od 100-tinjak godina, ove godine zabilježeno je uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na području Parka prirode Učka.

Nekada je ova vrsta bila rasprostranjena u čitavom priobalju, pa čak i u dijelovima Slavonije. Pad populacija i lokalno izumiranje zadesilo je strvinare i u drugim državama Europe, pa se danas najbliže populacije bjeloglavog supa nalaze tek u talijanskim Alpama te na zapadu Srbije. Kvarnerska se populacija, zahvaljujući dugogodišnjem radu na njenom očuvanju, održava u stabilnom broju, te danas govorimo o broju od oko 120 parova. U Belom na Cresu je upravo s ciljem zaštite i očuvanja bjeloglavih supova 1993. godine osnovan Eko-centar Caput insulae s oporavilištem za supove pod vodstvom dr.sc. Gorana Sušića, koji je 2012. godine zatvoren pa je brigu o Centru i Oporavilištu u Belom preuzela Javna ustanova „Priroda“ u suradnji s partnerima.

Partnerstvo projekta LIFE SUPport čine Udruga BIOM kao vodeći partner te Javna ustanova “Priroda“, Poljoprivredna zadruga “Otok Krk”, HEP-Operator distribucijskog sustava i Vulture Conservation Foundation. Navedenim će se projektnim partnerima u provedbi dijela projektnih aktivnosti pridružiti i Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao pridruženi partner. Vrijednost projekta je 2.159.598 eura, od čega se 6 posto financira iz programa LIFE Europske unije. Potreba za žurnom provedbom ovakvog projekta utvrđena je Stručnom podlogom za prijedlog plana upravljanja bjeloglavim supom s akcijskim planom. Projekt LIFE SUPport bavit će se upravo najvećim prijetnjama ovoj vrsti, a koje su definirane u spomenutom dokumentu.

Budući je bjeloglavi sup vrsta čiji opstanak na Kvarneru uvelike ovisi o ljudskim aktivnostima, ključno je osigurati sudjelovanje svih relevantnih dionika na projektnom području u aktivnostima očuvanja ove vrste. Naime, glavna hrana kvarnerskih supova su strvine ovaca čiji je broj tijekom zadnjih desetljeća značajno opao. Nedostatak hrane u prirodi trenutno se kompenzira hranilištima za supove, a kroz projekt će se dostupnost i količinu hrane povećati. Proširit će se postojeća mreža hranilišta, uključujući i novo hranilište na Krku, kako bi se zadovoljile sadašnje potrebe populacije supova. Za očuvanje tradicionalnog ovčarstva ključna je suradnja s lokalnim ovčarima i lovcima koja će se nastaviti razvijati za vrijeme trajanja projekta. Uz nedostatak hrane, najveće su prijetnje populaciji bjeloglavih supova na Kvarnerskim otocima uznemiravanje na gnijezdilištima, trovanje te elektrokucija - stradavanje od strujnog udara na stupovima dalekovoda.

Populacija na kvarnerskim otocima je gotovo jedinstvena u svijetu budući se većina ptica gnijezdi na liticama iznad mora. To za posljedicu ima da dio ptića, dijelom i zbog uznemiravanja, padne iz gnijezda u more te strada. Samo dio tih ptića uspijevamo spasiti, zbrinuti u Oporavilištu i pustiti u prirodu nakon rehabilitacije. Angažmanom naših volontera u idućim ćemo godinama raditi na edukaciji vlasnika plovila, turista i ribara o najboljim praksama poželjnog ponašanja u blizini kolonija bjeloglavih supova tijekom gniježđenja, posebno u ljetnom periodu. Tada su pododrasli ptići supova još uvijek u gnijezdima, ali nisu u stanju letjeti te ih je ključno tada ne uznemiravati.

Promoviranjem korištenja bezolovnog streljiva i podizanjem kapaciteta nadležnih institucija za borbu protiv trovanja divljih životinja spriječit će se slučajevi trovanja supova. Važan razlog odustajanja stočara od bavljenja stočarstvom je šteta koju njihovim stadima nanose čagljevi, što je i motiv za postavljanje otrovnih mamaca od kojih često stradavaju i supovi. Testiranjem korištenja različitih vrsta ograda i pastirskih pasa za zaštitu stada te pojačanom suradnjom s lovcima projektom se ovu brojku želi značajno smanjiti.

Smanjenje smrtnosti supova od elektrokucije postići će se primjenom zaštitnih mjera na ključnim mjestima. U proteklih nekoliko godina ugrađene su mjere zaštite ptica od elektrokucije na više od 200 srednjenaponskih stupova, a 15 kilometara nadzemnih vodova zamijenjeno je podzemnim kabelom (to je još oko 200 stupova).

Projektnim aktivnostima mjere zaštite ugradit će se na još 200 stupova, što će uključivati ključne lokacije na drugim kvarnerskim otocima i na Učki. Lokalni volonteri bit će obučeni za potragu za stupovima na kojima ptice stradavaju, te će se 60 zaposlenika energetskih kompanija obrazovati o važnosti poboljšanja elektro-energetske infrastrukture s ciljem očuvanja ptica.

Tijekom projekta nastavit će se s označavanjem ptica GPS odašiljačima, čime će se omogućiti praćenje dijela supova na širem području. Cilj te aktivnosti je utvrditi razlike u raširenosti i ponašanju mladih i odraslih ptica, primjerice razlike u područjima na kojima pronalaze hranu, te otkriti potencijalna žarišta elektrokucije i slučajeve mogućeg trovanja supova. Informacije s označenih supova „slijevat“ će se u sistem ranog upozoravanja na trovanje, koji je pokrenut u projektu BalkanDetox LIFE.

Ublažavanjem svih navedenih prijetnji u sklopu projekta LIFE SUPport očekuje se rast broja gnijezdećih parova bjeloglavih supova, te povećanje uspješnosti gniježđenja na projektnom području. Budući je riječ o dugovječnoj vrsti, kojoj je potrebno pet godina da dosegne reproduktivnu dob, dio rezultata provedenih aktivnosti očekuje se i u godinama nakon završetka samog projekta.