U Hrvatskoj je zabilježeno oko 400 parova čigri, a evo u kojem ih području ima najviše

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u srijedu je u ciklusu predavanja "Znanost u žarištu" održano predavanje posvećeno čigrama, a u istraživanju kretanja tih ptica selica, osim uobičajenog prstenovanja, koriste se i svjetlosni geolokatori i GPS uređaji.

Ciklus predavanja "Znanost u žarištu" HAZU je pokrenula kako bi na zanimljiv i pristupačan način predstavila rezultate istraživanja znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica.

Za istraživanje kretanja ptica selica koristi se napredna tehnologija i razvijaju nove metode analiza podataka, rekla je znanstvena savjetnica i upraviteljica Zavoda za ornitologiju HAZU-a Jelena Kralj u svom predavanju "Od Zagreba do Madagaskara: poletimo s čigrama" u Knjižnici HAZU-a.

"U istraživanju kretanja čigri, osim uobičajenog prstenovanja, koristimo svjetlosne geolokatore i GPS uređaje. Svjetlosnim geolokatorima utvrđujemo područja na kojima ptice borave izvan razdoblja gniježđenja, ali i njihovu dnevnu aktivnost, pa pomoću njih otkrivamo gdje se tijekom selidbe čigre najviše hrane", istaknula je Kralj.

Tako su saznali da je selidbeni put čigri dug više od 9000 kilometara, a prolazi preko Sredozemnog i Crvenog mora te obalom Afrike do Mozambičkog kanala i Madagaskara gdje provode zimu.

GPS uređaji precizno pokazuju područja hranjenja čigri u okolici njihovih kolonija, ali i neka neuobičajena kretanja, dodala je Kralj.

U Hrvatskoj je zabilježeno oko 400 parova čigri, od kojih se od 140 do 180 gnijezdi na području Zagreba i okolice, najviše na Savi kod Hrušćice i šljunčari Rakitje koje su 2019. proglašene područjem Natura 2000.

Upraviteljica Zavoda za ornitologiju HAZU-a Jelena Kralj se istraživanjem čigri bavi od 2012., a istraživanja su dijelom provedena kroz međunarodni projekt Interreg Slovenija-Hrvatska "Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave" (2017.-2020.) te kroz sadašnji projekt Hrvatske zaklade za znanost "Kopno ili more: ekološki i genetički aspekti izbora staništa crvenokljune čigre" (2021-2025.).

Kralj se bavi istraživanjem kretanja ptica i istraživanjima zajednica ptica različitih staništa. Do sada je objavila više od 60 znanstvenih radova, devet uredničkih ili autorskih knjiga te je s predavanjima ili posterima sudjelovala na više od 40 znanstvenih konferencija i stručnih skupova, priopćeno je iz HAZU-a.

Predstavnica je Hrvatske u znanstvenom tijelu za provedbu Bonske konvencije (Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja) i znanstvenom tijelu AEWA-e (Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica) te je koordinatorica Međunarodne grupe stručnjaka za žličarku (Eurasian Spoonbill International Expert Group - ESIEG).