USPJEŠNA AKCIJA

Više od milijun Europljana reklo odlučno ne uništavanju pčela! Sad se čeka reakcija Komisije

Diljem svijeta zabilježeno je golemo smanjenje populacija oprašivača, a istraživanja su pokazala da su i naša kućanstva puna pesticida
In this picture taken on April 8, 2021, a bee collects nectar from flowers of a lychee tree at Sujanpur village, in the Pathankot district of Punjab. As the winter months near, Kashmiri beekeepers are preparing to pile south on an annual migration in search of warmer climes, more honey and bigger payouts. Honeymakers started taking the journey in the 1980s, when an insect disease nearly wiped out the local population and a replacement European species -- much more sensitive to the Himalayan cold -- was introduced.,Image: 635879026, License: Rights-managed, Restrictions: TO GO WITH 'India-Agriculture-Nature-Honey-Bees' PHOTOESSAY, Model Release: no, Credit line: NARINDER NANU/AFP/Profimedia
 Narinder Nanu/Afp/Profimedia

Prikupljeno je više od milijun potpisa potrebnih za pokretanje mjera za zaštitu pčela i postupno ukidanje štetnih sintetskih pesticida diljem Europe, piše Ekovjesnik. Europska građanska inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike“, pokrenuta 2019. godine uz potporu devet nevladinih udruga, uspješno je mobilizirala 1 161 257 građana i građanki 27 zemalja članica EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva.

„Želimo da EU osigura mjere za ekološki prihvatljivu poljoprivredu, bez korištenja sintetskih pesticida te da se konačno pokrenu akcije za očuvanje bioraznolikosti i pružanje potpore poljoprivrednicima“, navedeno je u tekstu peticije kojom se do 30. rujna ove godine trebalo prikupiti milijun potpisa kako bi se Europska komisija konačno natjerala na donošenje hitnih mjera za spas pčela i biološke raznolikosti.

Kako su izvijestili iz Europske građanske inicijative „Spasimo pčele i poljoprivrednike“ (ECI „Save Bees and Farmers“), peticija je najveći broj potpisa prikupila u Njemačkoj (571.000), Francuskoj (103.000) i Nizozemskoj (102.000). Peticijom se tražilo postupno ukidanje sintetskih pesticida do 2035. godine, obnova biološke raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, kao i potpora poljoprivrednicima u njihovom prijelazu na agroekologiju.

U inicijativi objašnjavaju da je „postupno ukidanje pesticida važna poluga za prelazak s poljoprivrednog modela temeljenog na kemiji na model koji promiče bioraznolikost i temelji se na prirodi". Stoga se od Europske komisije zahtijeva predlaganje pravnih akata kojima bi se „postupno smanjila upotreba sintetskih pesticida u poljoprivredi EU-a za 80 % do 2030. godine, počevši od uklanjanja najštetnijih proizvoda.“ Cilj je zabrana korištenja sintetskih pesticida do 2035. godine, čime bi se poljoprivredna područja obnovila kao staništa pčela i ostalih oprašivača, bitnih za očuvanje biološke raznolikosti.

Podsjetimo, diljem svijeta zabilježeno je golemo smanjenje populacija oprašivača, a nedavna istraživanja pokazala su kako su i naša kućanstva vjerojatno puna ostataka pesticida - onih istih koji uzrokuju masovni pomor pčela. Stanovništvo koje živi u blizini poljoprivrednih područja u EU-u vjerojatnije će biti izloženo raznim aktivnim tvarima pesticida u svojim domovima što znači da pesticidi, koji se trenutno legalno koriste u Europi, ne ubijaju samo pčele, već ozbiljno ugrožavaju i zdravlje ljudi. Naime, već je potvrđeno kako ostaci pesticida u hrani mogu predstavljati rizik za zdravlje ljudi, a izloženost pesticidima može uzrokovati različite poremećaje zdravlja, poput poremećaja endokrinog sustava. Također, neurotoksičnost insekticida i biocidnih proizvoda može utjecati na funkcioniranje mozga, osobito ako do izloženosti dođe tijekom razvoja fetusa.

Ukoliko Europska komisija potvrdi Europsku građansku inicijativu „Spasimo pčele i poljoprivrednike“, morat će uz Europski parlament odgovoriti na zahtjev 1.161.257 građana i građanki EU-a. Nevladine organizacije koje stoje iza ove inicijative sastat će se s predstavnicima Komisije u roku od mjesec dana, a u roku od tri mjeseca inicijativu će moći predstaviti i u Parlamentu.

Europske građanske inicijative uvedene su Ugovorom iz Lisabona te su u travnju 2012., nakon stupanja na snagu Uredbe o građanskoj inicijativi, kojom se provode odredbe iz Ugovora, pokrenute kao instrument pomoću kojeg građani mogu utjecati na politički program EU-a. Ako europsku građansku inicijativu, nakon njezine službene registracije, podrži najmanje milijun građana iz barem četvrtine država članica EU-a, oni tada mogu pozvati Europsku komisiju da predloži pravni akt u područjima u kojima za to ima ovlasti. Uredbom o građanskoj inicijativi predviđeno je da predložene mjere očito ne izlaze iz okvira ovlasti Komisije za podnošenje prijedloga pravnog akta, da nisu očito uvredljive, isprazne i uznemirujuće te da nisu u očitoj suprotnosti s vrijednostima Unije.

„Spasite pčele i poljoprivrednike" je sedma inicijativa koja ispunjava sve navedene uvjete, čime Komisiju obvezuje na priopćavanje odluke u roku od šest mjeseci. Do sada je Europska komisija uspješno potvrdila samo šest od 108 pokrenutih europskih građanskih inicijativa što je manje od šest posto. Potvrđene europske građanske inicijative Europskoj komisiji nameću obvezu da analizira i odgovori na zahtjeve građana, dok Europski parlament na raspravu mora primiti sedam članova Odbora građana te omogućiti pripremu rezolucije i njeno izglasavanje temeljem zahtjeva građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:30