Znanstveni rad otkriva 14-godišnje promjene u fitoplanktonskim zajednicama

Fitoplankton su mali, golim okom nevidljivi organizmi, iznimno važni za funkcioniranje morskog ekosustava. Osim što stvaraju kisik i novu organsku tvar, utječu i na reguliranje klime, apsorbirajući CO2 iz atmosfere i pretvarajući ga u hranu za druge morske organizme.

Dugoročnim istraživanjem brojnosti i sastava fitoplanktonske zajednice prate se prirodne pojave i obrasci kako bi ih mogli razlikovati od onih koje narušavaju morski sustav. Podaci koje smo zaposlenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo prikupili tijekom 14 godina uzorkovanja na području srednjeg Jadrana omogućili su im bolju procjenu i razumijevanje tih mehanizama.

Pod vodstvom dr. sc. Sande Skejić iz njihovog Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša, objavljen je znanstveni rad Phytoplankton Assemblage over a 14-Year Period in the Adriatic Sea: Patterns and Trends, koji je od iznimnog značaja za istraživanje fitoplanktonskih zajednica Jadranskog mora, objavili su iz Instituta.

Ovo je jedna od rijetkih studija koja, sagledavajući raznolikost vrsta fitoplanktonske zajednice, omogućava uvid u međugodišnje obrasce, sezonsku i vertikalnu raspodjelu fitoplanktonskih organizama u promjenjivom okolišu.

Rad (koji se može pročitati ovdje) je objavljen u posebnom izdanju časopisa „Biology“ posvećenom utjecaju klimatskih promjena na morski plankton. Nastao je u suradnji s kolegama sa Sveučilišnog odjela za studije mora u Splitu i Nacionalnog instituta za biologiju, morska biološka postaja Piran.

- Zabilježene su 435 vrste fitoplanktona tijekom istraživanog razdoblja, te je otkriven porast biodiverziteta, ali istodobno i smanjenje gustoće fitoplanktona, osobito najbrojnije skupine-dijatomeja. Uslijed globalnih klimatskih promjena, razlike među sezonama su sve manje izražene pa se gubi karakterističnost određenih fitoplanktonskih vrsta za pojedinu sezonu. Jedino skupina dinoflagelata, koja voli toplije more, zadržala je svoj sezonski ciklus, tj. brojniji su tijekom ljeta, a štoviše i njihova bioraznolikost je porasla.

Možemo reći da je trend porasta bioraznolikosti dinoflagelatnih vrsta povezan s trendom porasta površinske temperature mora, kao i s trendom povećanja sunčevog zračenja - poručili su s Instituta.