Tita je pronađena u vrećici za smeće u Petrinji. Ne znam koliko je dugo tamo bila, no sasvim dovoljno da se jedan njezin brat uguši prije nego što su izvučeni van. Mašenjka je izbačena na benzinsku postaju na autocesti. Bila je skotna. Vlasnik Titine majke, kao i bivši Mašenjkin vlasnik, protivnici su kastracije. To nije prirodno, smatraju ti ljudi, ali je prirodno tek okoćene štence baciti u smeće ili skotnu kuju ostaviti na benzinskoj. Za njih moje ljubimice nisu bile ništa osim stvari, komada smeća, viška koji je smetnja i treba ga maknuti. I što je najgore, sigurno su to opet napravili.
Kad je prije nekoliko godina donesen novi Zakon o zaštiti životinja, volonteri diljem naše zemlje su slavili. Imali su i zašto: u njemu se nalazi odredba da svaka jedinica lokalne samouprave može sama odrediti kako će kontrolirati razmnožavanje životinja na svojem području. Od tada do danas, više je od 30 gradova i općina donijelo odluku da se svi psi i mačke moraju kastrirati, osim životinja čiji vlasnici imaju registrirane uzgajivačnice. Vlasnik životinje može odbiti zahvat, naravno, ali u tom slučaju morat će platiti za potomstvo koje ne zbrine na human način. Napomenimo odmah da životinja ne mora na operaciju procijeni li veterinar da je zdravlje životinje ugroženo.
Kastracija nikad nije jednostavna stvar. Svi vlasnici koji vole svoje ljubimce mogu posvjedočiti koliko je to bilo emocionalno, ali i financijski stresno. Na prvom je mjestu briga za ljubimca: pošto je to zahvat koji se obavlja pod općom anestezijom, uvijek nešto može poći po zlu. Nakon što se ljubimac probudi, treba neko vrijeme da se čovjek uvjeri da je sve prošlo u redu i da kao posljedica kastracije nije ostala, primjerice, inkontinencija u kuja.
Nakon toga tu je i financijski dio: kastracija košta od 250 pa do 1200 kuna, ovisi o veličini životinje. Premda je zaista riječ o velikom izdatku, vlasnik mora imati na umu da je to zahvat koji radi samo jednom u životu svojeg ljubimca. Kad se radi o udomljenim ljubimcima, mnogi u svoj novi dom dolaze kastrirani ili udruge osiguravaju popust kod veterinara s kojima surađuju i koji će obaviti taj zahvat. Kastracija je, osim toga, jedan od uvjeta svih udruga koja udomljavaju ljubimce, jer svi oni godinama muku muče upravo s posljedicama neodgovornog ponašanja vlasnika. Stotine i stotine štenaca i mačića diljem naše zemlje tijekom godine umiru u najstrašnijim mukama, odvojeni od mame, gladni, žedni, dok ih izjedaju crvi. Neke od njih spase volonteri udruga, no stvarnost je okrutna i užasna.
Kastracija je za neke neprirodan postupak? Evo, u nizu brojnih monstruoznih djela, pada nam na pamet jedan iz mjesta Gradac, na Makarskoj rivijeri, gdje je bezdušni monstrum odvojio tri malena mačića od mame. Još su imali pupčanu vrpcu. Ostavio ih je u kutiji pokraj kontejnera, a unutra je velikodušno ubacio komad salame, očekujući valjda da bebe koje trebaju piti isključivo majčino mlijeko nekim čudnom počnu jesti salamu. Nemoguće je izraziti gađenje koje takav postupak izaziva, a strašnije je samo to što je takvih osoba mnogo oko nas. Do sada gotovo nitko od njih nije bio kazneno gonjen za taj postupak.
- Kao veterinar, apsolutno sam za kastraciju, i to dok je životinja jako mlada. Osim nekontroliranog razmnožavanja, stvar je i u njihovu zdravlju. Cijeli je niz bolesti koje se mogu izbjeći kastracijom. U svojoj gotovo 30-godišnjoj karijeri imala sam i slučajeva kada se životinju mora uspavati zbog nekog zdravstvenog problema, koji se mogao lako izbjeći kastracijom - kaže zagrebačka veterinarka Silva Rakočević i odmah dodaje kako je sasvim svejedno koristimo li izraz kastracija ili sterilizacija. Uvriježeno je da se "sterilizacija" odnosi na ženke, no to nije pravilo.
Popis zdravstvenih prednosti kastracije kujica je dugačak. Ako se jajnici uklone prije prvog tjeranja, šanse za tumor dojki svedene su na jedan posto. Nakon prvog tjeranja su pak svedene na 25 posto. To bi posebno trebali imati na umu vlasnici pasmina za koje Rakočević kaže da su sklone tom oboljenju: maltezera, pudlica, ši cua... Kastracija, osim toga, sprečava i lažno tjeranje, koje je muka za kuju, a dokazano je i kako je među kastriranim kujicama manje alergičarki.
- Mnogi spominju inkontinenciju kao moguću posljedicu kastracije. Da, ta mogućnost postoji. No, da budem iskrena, u svojoj karijeri sam imala samo dva takva slučaja, a ne znam ni sama koliko stotina pasa sam kastrirala - pojašnjava Rakočević.
Što se tiče mužjaka, kastracija može spriječiti laganu agresiju, perinealnu herniju, perianalni tumor i hipertrofiju prostate. Premda neki vlasnici smatraju da će ovaj postupak promijeniti karakter njihova ljubimca ili pak dovesti do debljanja, Rakočević te tvrdnje odbacuje. Ako se ne luče hormoni, životinja nije pod njihovim utjecajem, no njen karakter ostaje isti. Što se debljine tiče, to ovisi isključivo o vlasniku.
- Ako se psa dovoljno istrčava i hrani onoliko koliko mu treba, neće biti nikakvih promjena. Kastracija ne mijenja psa i mačku, nego njihov život čini kvalitetnijim i dužim - smatra Rakočević.