Trebamo li uopće kastrirati naše pse i mačke ili je bolje da to ne radimo? Evo odgovora!

Mnogi vlasnici su u nedoumici da li pariti svog kućnog ljubimca, kujicu ili macu i dozvoliti im da imaju potomstvo. Hoće li životinja tada u daljnjem životu biti zdravija? Starija shvaćanja, učenja i razmišljanja, govorila su u prilog tome da ženka mora imati barem jedan okot i da će tada biti zdravija.

Istraživanja u zadnjih 10 do 15 godina u svijetu i kod nas su pokazala da životinja neće biti zdravija ako ima jedan ili više okota. Statistika je pokazala da se tumori dojke u kuja i mačaka javljaju u istom omjeru bez obzira jesu li imale okot ili ne. Sigurno možemo reći, iz literature i iz vlastitog iskustva, da se tumor dojke javlja samo u 1 posto životinja koje se steriliziraju prije prvog tjeranja odnosno s pet i pol mjeseci. Sa starenjem životinje raste i mogućnost pojave tumora dojke.

Postoje i neke druge bolesti koje se mogu spriječiti sterilizacijom, a to su gnojna upala maternice, hormonski uvjetovani dijabetes, razne alergije... Jako bitan razlog da se ženke steriliziraju je rađanje neželjenih potomaka koji se tada bacaju u vodu, smeće, podave se ili budu ostavljeni bilo gdje. To vodi nekontroliranom rađanju velikog broja pasa i mačaka. Za ilustraciju,možemo samo spomenuti, da jedna kujica i njeno potomstvo, u njihovom reprodukcijskom dobu, mogu ošteniti oko 25 tisuća potomaka, a mačke dvostruko više.

U mnogim zemljama Europe i svijeta je sterilizacija obavezan zahvat za sve kuje i mačke koje ne služe za kontrolirani uzgoj - primjerice, u SAD-u.

Silva Rakocevic s kujicom Ruth koja je došla na sterilizaciju

Privatni album

Mnogi vlasnici ne žele sterilizirati svoje ljubimce jer misle da je to „nehumano“ i tvrde ne žele oni odlučivati o nagonima prirode. Kod naših ljubimaca je jedan od najjačih nagona onaj za održanjem vrste, zbog kojeg će se pariti sa svojim potomcima i najbližim rođacima. Ne bi htjela da vlasnici i ljubitelji životinja steknu dojam da smo mi veterinari protiv parenja. Naravno da odobravamo parenje životinja koje služe za rasplod, naročito visoko vrijednih pasmina, i to u kontroliranim uvjetima. U tu skupinu spadaju lovački i policijski psi, psi vodiči slijepih osoba, te psi i mačke, kućni ljubimci, uzgajani uz kontrolu Kinološkog ili Felinološkog Saveza Hrvatske. Međutim, i takve bi se životinje trebale sterilizirati kada prođe njihova reproduktivna dob.

Sterilizacija (kastracija/)je operativni zahvat u inhalacijskoj anesteziji kod kojeg se odstranjuju jajnici , a po potrebi i maternica, što će odlučiti veterinar. Operativni rez se proteže od pupka prema dolje po sredini trbuha u dužini od 2 do 5 centimetara prema zdjelici. Životinje se u pravilu brzo oporave, već drugi dan normalno funkcioniraj , jedu, mokre i imaju stolicu.

Najbolje vrijeme za zahvat je prije prvog tjeranja, a ako se životinja tjerala, onda četiri mjeseca od tjeranja ili dva mjeseca prije sljedećeg tjeranja.