Beroš: ‘Nema popuštanja. Pogledajte kakve su mjere na snazi diljem Europe, a kakve kod nas‘

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je objavio nove informacije vezane uz koronavirus u Hrvatskoj.

- Danas je 245. dan od pojave korone u Hrvatskoj i u protekla 24 sata zabilježili smo 730 novih slučajeva. Trenutno je broj aktivnih danas 2926. Sveukupan broj pozitivnih osoba od 25. veljače do danas je 233637. Od početka epidemije testirali smo ukupno 1 206 372 osobe, a u protekla 24 sata 7 023. Postotak pozitivnih je 10,4. Na bolničkom liječenju je 1222 osobe, od kojih je 99 na respiratoru. U odnosu na protekli dan, 18 je novih. U bolnicu je zaprimljeno 99 osoba, a istovremeno otpušteno 109. 323 su se oporavile, a do danas 225 623 osobe. U protekla 24 sata imamo 17 preminulih. Ukupna brojka je 5088. Prosjek starosti preminulih je 79 godina, najmlađa je 59 godina s brojnim komorbiditetima. Od 27.1. je cijepljenje, s jučerašnjim danom cijepljeno je 59.064 osobe, utrošeno 8.7929 doza. S jednim cjepivom je 30.199 osoba cijepljeno, a s dvije 28.960 osoba - kazala je Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva.

- 27.1. 857 novooboljelih, a tjedan dana prije toga 20.1. 902 novooboljela. U prva tri dana ovog tjedna imali smo 1211 novooboljelih, a u prva tri dana prošlog tjedna 1439. U ovom tjednu smo imali 15 posto manje novooboljelih nego u prošlom tjednu. Trenutna incidencija je 173,4. Najviša je u Sisačko-moslavačkoj županiji, najniža u Istri. 14-dnevna stopa incidencije na 100 tisuća stanovnika na ljestvici EU, Hrvatska zauzima 7. mjesto. Nižu stopu imaju Mađarska, Danska, Cipar, Bugarska, Finska i Grčka, a sve ostale zemlje višu - kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

- Po smrtnosti Hrvatska na ljestvici EU zauzima 19. mjesto. Bolji smo za jedno mjesto, dugo smo bili na 20. mjestu po mortalitetu. Zaključno s jučerašnjim datumom smo zaprimili 535 prijava nuspojava na Pfizerovo cjepivo i 15 prijava sumnji na nuspojavu na cjepivo Moderne. Dvije su ozbiljne reakcije na Pfizerovo cjepivo bile, a 24 su bile blaže alergijske reakcije. Ostalo su sve blage, mučnina, glavobolja - kazao je.

Markotić govorila o dugotrajnom covidu

- Više puta sam govorila o ovim stvarima, ali ima stalno upita. Vidim s kliničke strane sve više ljudi koji imaju probleme pa bih nešto rekla o produljenom covidu. Sve te posljedice viđaju se od početka u smislu povećanog umora, problema s disanjem, međutim u drugom valu puno je više bolesnika s teškim oblikom bolesti za koji su puno dulje hospitalizirani što ne predstavlja samo problem za njih, jer unutar sustava mogu biti izloženi infekcijama, nego na jedan način opterećuje zdravstveni sustav, a onemogućava priljev novih bolesnika. Kod većeg broja bolesnika su teške obostrane upale pluća. Jedan značajan postotak takvih ljudi završava s blažim ili težim oblicima tromboze ili plućne embolije. Ono što sam istaknula da je među najdužim studijama koje su pratile covid bolesnike nakon otpusta iz bolnice, da je gotovo 60-70 posto ljudi imali neke probleme. Među najčešćima su bili problemi s disanjem, nesanicom, određeni psihički problemi, cijeli niz nekakvih kroničnih tegoba koje pacijenti osjećaju i što će vjerojatno dugoročno trebati zdravstveno praćenje i skrb. Primijećeno je da je nešto češći postotak među ženama, tako da će se u budućnosti sigurno morati razgovarati o covidu-19 u kontekstu praćenja ženskog zdravlja, tim više što ima još uvijek dosta oboljelih i inficiranih i među mlađom populacijom. Ono što bih htjela dodatno istaknuti to su bolesnici koji su i koji najčešće obolijevaju od covida, koji češće razvijaju teži oblik kliničke slike, a to su bolesnici s kroničnim bolestima, osobito oni koji su imunokompromitirani. Kod takvih bolesnika, ako uzmemo one s limfomom kod kojih morate djelovati u terapiji s određenim lijekovima koji im uništavaju b limfocite, ti bolesnici nisu u mogućnosti proizvesti svoja antitijela. Njihov organizam gubi značajnu mogućnost borbe s virusom. Ta situacija se zna održati i mjesecima. U tom kontekstu dolazi do izražaja ono o čemu se piše u stručnoj literaturi, a to je da ta populacija ljudi je mjesto gdje se najčešće javljaju mutacije virusa. Tu su virusi koji se dugotrajno održavaju u bolesniku. Danas imamo bolesnika koji je skoro mjesec i pol danas kod nas i još uvijek ima pozitivan nalaz virusa u nosu što teorijski može značiti da bi mogao biti dodatno zarazan za neke oko sebe. To su idealna mjesta za stvaranje mutacija kod virusnih varijanti i za širenje takvih mutanti koje uspješno se mijenjaju unutar čovjeka koji ima dugotrajnu unutarnju infekciju - kazala je ravnateljica Infektivne klinike 'Dr. Fran Mihaljević' Alemka Markotić.

'Mjesta za popuštanje mjera nema'

O eventualnom popuštanju mjera govorio je ministar zdravstva Vili Beroš.

- Naglasio bih da je zdravlje daleko iznad svih ostalih naših potreba jer bez njega sve ostalo pada u vodu. Razumljiva je težnja svih nas za čim raniji povratak starom načinu života. Ne smijemo biti nestrpljivi i napraviti krivi potez. Svi svjedočimo tome što određene okolnosti mogu napraviti u kratkom periodu kada je riječ o porastu novozaraženih u nekim državama. Promišljeno i bez žurbe. Kada je riječ o izazovima, oni su naša realnost. Nove varijante virusa, poteškoće s cijepljenjem, to dodatno komplicira situaciju, ali imamo mjere i osobnu odgovornost. To su dva elementa najvažnija u borbi protiv ove epidemije. Kolektivnom odgovornošću možemo je pobijediti. Kada govorimo o mjerama, treba naglasiti da smo među liberalnijim zemljama u Europi. 17 zemalja ima određenu vrstu policijskog sata, 20 zemalja lockdown, u pojedini zemljama EU ne možete posjećivati trgovine, ne može se biti na cestama gradova nakon nekog vremena, ne možete se voziti javnim prijevozom. Sve to u RH nije tako. Mjesta za popuštanje nema, moramo i dalje biti oprezni. Nema policijskog sata, nema lockdowna, nema obaveze nošenja maski na cestama i otvorenim prostorima, rade sve neesencijalne čak trgovine, uslužne djelatnosti osim ugostiteljskih, kina, kazališta, galerije i muzeji. Ako gledamo kulturne djelatnosti i teretane one su zatvorene u preko 20 zemalja EU, ako gledamo ugostitelje u 24 zemlje EU su zatvoreni. To ukazuje na opseg naših mjera. Iznijet ću šturi podatak, case fatality rate, na 45 slučajeva bolesti jedan naš sugrađanin nas napusti. Ako smanjujemo broj novozaraženih za 45, kroz kratki vremenski period ćemo spasiti jedan život. To čine mjere - kazao je Beroš.

Božinović komentirao prosvjed poduzetnika

Ministar Davor Božinović komentirao je prosvjed poduzetnika na glavnom zagrebačkom trgu.

- Sve poruke koje ste čuli uvodno i od profesorice Markotić i od ministra Beroša i od kolege Capaka su zapravo poruka. Ovaj Stožer je osnovan kako bi određivanjem izbalansiranih mjera ispunio onaj glavni cilj u najvećoj mogućoj mjeri, a to je zaštita zdravlja i života ljudi. Godinu dana komuniciramo s ove pozornice Stožera o tome koliko je virus opasan. U tih godinu dana svi smo pametniji, znamo kako je to krenulo, kako smo reagirali na početku, kako su druge mjere reagirale. Ono što je kazao i ministar Beroš, vi vidite da smo u svakom trenutku, pogotovo nakon proljeća, pokušavali da taj balans bude održiv u smislu očuvanja esencijalnih za svaku državu i društvo ekonomskih aktivnosti, ali i onih drugih. Sjećate se, nije bilo davno, prije par mjeseci da smo bili u situaciji i razgovarali s predstavnicima ugostitelja u nekoliko navrata kakve mjere da se poduzmu u ugostiteljskim objektima. Preventivno smo razgovarali, pratili ste naše sastanke, vidjeli smo nažalost, iako smo znali i tada da nije lako provesti epidemiološke mjere u ugostiteljskim objektima, da ih se provodilo onako kako je referentni centar za epidemiologiju odredio možda ne bismo došli u ovu situaciju. Tada su nam brojevi počeli rasti. Tada je jedna od glavnih poruka i od strane vas i medija bila da zapravo trebamo ići u zatvaranje tih objekata, javno mijenje se u tom trenutku okrenulo na tu stranu. Mi smo pokušavali vidjeti hoće li se mjere koje su određene provoditi, međutim rezultati su bili takvi da to nije bio slučaj, nažalost i ti objekti su zatvoreni prije dva mjeseca. Od tada, ja bih kazao uz disciplinirano ponašanje sugrađana, ali i zbog provedbe mjera koje su određene, su nam brojevi počeli padati. Oni već šest tjedana padaju, ali nisu došli na razinu koja je zanemariva. Vidio sam ovih dana brojne izjave da je bilo obećano da će se nešto otvoriti, ne znam tko je to obećao. Govorili smo da svaki dan pratimo epidemiološku situaciju i da ćemo ovisno o trendovima, uključujući i negativne efekte vezane za pojavu novih varijanti, ima tu loših vijesti, ima u posljednje vrijeme i nekih koje su malo optimističnije, ali znamo da se preko noći promijenila epidemiološka situacija u nekim zemljama. Irska je od najbolje postala najgora. Vidite što se događa u Portugalu. Veće zemlje koje imaju kapaciteta EU šalju im pomoć u zdravstvenom osoblju i hitnoj medicini. Stvari se mogu vrlo brzo promijeniti. Donijeli smo odluku o popuštanju. Nama djeca idu u školu, u susjednoj Sloveniji se prosvjeduje što djeca ne idu u školu. Kolega Beroš je naveo još niz takvih primjera. Ljudi se pozivaju i predstavljaju, pogotovo u ovom prosvjedu, kao predstavnici poduzetnika koji su nezadovoljni, svih poduzetnika. U RH je registrirano 215 tisuća poduzetnika, a zatvorenih je otprilike 18 tisuća, što znači da je najveći dio poduzetništva otvoren. Austrija je donijela mjeru popuštanja da se može ići kod frizera ali s negativnim PCR nalazom. Činimo sve kako bi otvorili što više toga uz minimalan rizik. Rekli smo prije 15.2., tada bi trebao ići novi set mjera, da ćemo o svemu promišljati kao i do sada. Meni je nerealna situacija da RH koja ima najliberalnije epidemiološke mjere u EU je u poziciji da zbog toga trpimo kritike koje nisu opravdane. Mi ovdje donosimo odluke za cijelu zemlju, sve uzimamo u obzir. Jasno nam je da onima kojima su djelatnosti zatvorene da su u teškoj situaciji. Ali iza odluka Stožera je struka i ona se može komparativno provjeriti s drugim zemljama. Dok su naši ugostiteljski objekti radili u 10. i djelu 11. mjeseca u Europi je sve bilo zatvoreno. Imate situaciju da ljudi nakon 22 sata ne mogu biti na ulici. Mi smo rekli od početka, Vlada neće proglašavati totalni lockdown i neće uvoditi policijski sat - kazao je Božinović.

- Realno, u 11. mjesecu je bolnički sustav bio pred velikim opterećenjem, a o tome najbolje može govoriti onaj tko je bio na prvoj crti, tko je i danas na njoj, a to je profesorica Markotić - kazao je Božinović.

'Moramo biti iznimno oprezni'

- Slušajući zadnjih dana sve te priče o brojkama i u skladu onime što je rekao ministar Beroš i ministar Božinović, išla sam pogledati kako je to bilo u 10. mjesecu kad smo zadnji put imali ovakve brojke. Ako uzmemo da je 26.10. bio datum kad smo imali brojku ispod 1000, a onda su rasle te brojke. 26.10. smo imali 828 novih slučajeva. Današnja brojka nije mala. To je 730 novooboljelih. Što to znači? Znači da će vjerojatno 73 od tih završiti u bolnici s težim oblikom bolesti, a to znači da će barem 7 do 10 njih završiti na respiratoru i s visokom mogućnošću smrtnog ishoda. Samo u jednom danu, to je za RH puno. 65 bolesnika je 26.10. bilo na respiratoru, preminulo ih je 15, tada je bila i jedna 17-godišnjakinja preminula. Ne umiru samo stari i bolesni, a rekli smo da je svačiji život vrijedan. Ono što se pisalo tog dana je da je 5 dana zaredom RH bilježila rekordne brojke dnevnih slučajeva i cijeli tjedan rušimo rekorde u broju zaraženih. U Areni je postavljeno prvih 400 kreveta, počela je mobilizacija studenata, umirovljenih liječnika, a pisalo se u medijima da su bolnice na rubu snaga, a imale su 825 hospitaliziranih covid bolesnika, 400 manje nego danas. Sve češće se u svim medijima i brojnim komentatorima prizivao se lockdown, stroge mjere, maske su postale obavezne na otvorenom, jedan kolega je govorio o vrhuncu drugog vala zaraze, a on je bio pet tjedana kasnije. U EU, Belgija je morala odgoditi sve bolničke zahvate koji nisu nužni, Nizozemska je bilježila rekordne brojeve, a EU je taj dan zabilježila rekordan broj infekcija, a na dan 24. siječnja taj je broj skoro pa isti. U zimsko razdoblje epidemija i dalje bukti u Europi istom snagom kao što je to bilo prije tri mjeseca. Šest dana prije toga je Slovenija uvela policijski sat i još uvijek se bori s dosta lošom situacijom. Te brojeve smo doživljavali nešto što je blizu apokalipse, a danas ih pokušavamo relativizirati i tražimo da se smanje mjere. Nisu bitni samo brojevi. Sad smo u silaznoj fazi što je dobro, ali ne znači da će tako ostati. Primjeri su nam neke zemlje koje su imale dobru situaciju, pa onda jako lošu. Puno je bolesnih i u RH iako smo među najboljima i još uvijek je puno bolesnih u Europi. Kretanje nije zaustavljeno potpuno, mogu doći ljudi iz različitih dijelova Europe i donijeti mutirane varijante virusa koje mogu izazvati brzo širenje infekcije. Važno je da shvatimo da pred sobom imamo mjesec dana hladnih dana koje pogoduju širenju kapljičnih infekcija i da moramo biti iznimno oprezni - kazala je Markotić.

Novinar Jutarnjeg Marko Špoljar podsjetio je Stožer da su toliko dugo odgovarali na pitanje o prosvjedu da su zaboravili odgovoriti na pitanje o registraciji ruskog cjepiva koje je postavila kolegica.

- Pretpostavljam da bi to, ako se aplikacija za registraciju dogodi sada, da bi to moglo biti za mjesec i pol, dva mjeseca, koliko traje procedura - kazao je Capak.

- Što se tiče Hrvatske, imali smo konstruktivan sastanak institucija koje imaju što tehničku što kadrovsku infrastrukturu za provođenje sekvencioniranja. Na sastanku su bili predstavnici Ruđera, PMF-a, forenzičkog laboratorija MUP-a, HZJZ-a, Andrije Štampara, predstavnici Klinike gdje je sastanak i održan. Definirali smo koji su to trenutni kapaciteti i prema onome što smo zaključili da raspolažemo, RH bi i kod povećanih brojeva imala dovoljno kapaciteta da može raditi sekvenciranje. Nešto će biti potrebe za dodatnom edukacijom jednog broja ljudi, a isto tako ono što je izvijestila i primarijus Janković, ECDC će oko 200 uzoraka na tjednoj bazi moći testirati za Hrvatsku. Imamo i znanje i infrastrukturu za analizu tih kompleksnih podataka. To nisu tako jednostavne dijagnostičke stvari, odnosno više stručne i znanstvene i treba puno više znanja, vremena. Strategija će biti predložena u idućih nekoliko dana ministarstvu zdravstva, trebat će neke organizacijske stvari riješiti. Zemlje s visokom ozbiljnošću prate situaciju, interes je da se mogućnosti sekvenciranja uspostave. To je nešto na čemu će se idućih tjedana donositi i na razini EU i svijeta dodatni strateški pristupi. Ono što će biti problem i što je problem je nedostatak reagencija u cijelom svijetu i krenulo se s masovnim sekvenciranjem pa je nažalost nedostatak reagencija na tržištu kao što je bilo i u početnoj fazi uspostavljanja dijagnostike. Sigurni smo da će se proizvođači brzo reorganizirati i da će nedostatke nadoknaditi - kazala je Markotić govoreći o sekvenciranju virusa u RH.

Sastanak s AstraZenecom

Markotić je odgovorila na pitanje koliki se broj ljudi bori s dugotrajnim covidom.

- Uobičajeno je u kliničkoj praksi u liječenju covida i kod drugih bolesti su počeli primjenjivati Dubrava i Jordanovac je postao centar za praćenje covid bolesnika. Mi pratimo te ljude, oni sami primijete i dobiju upute prije nego što budu otpušteni. Ako primijete da imaju pogoršanja da se jave. Taj dio se radi i već se prati. Ne mogu reći koliki je to postotak. Počelo se ozbiljno pristupati tom problemu sa strane različitih struka - kazala je Markotić.

Capak je govorio i o cijepljenju stariji od 65 AstraZenecinim cjepivom.

- Jučer se održao sastanak s AstraZeneca, pitanja su bila stručnog i znanstvenog karaktera. Zatražili smo dodatna objašnjenja koja su opisana u sažetku svojstava lijeka na koje nismo mogli dobiti direktan odgovor ali su obećali da će dostaviti dokumentaciju. Provode se studije koje će se predočiti EMA, ona je registrirala AstraZenecino cjepivo za starije od 18 godina, sve ćemo pratiti pa ćemo vidjeti treba li što korigirati. Za sada se ništa neće mijenjati vezano uz osobe starije od 65 godina - kazao je Capak.

Novinar Jutarnjeg Marko Špoljar ministru Božinoviću postavio je pitanje kako će policija postupati u slučaju današnjeg prosvjeda poduzetnika s obzirom da na još uvijek vrijedi mjera ograničenja okupljanja po kojoj se može okupiti 25 ljudi, a na trgu ih je 500 puta više.

- Točno je da su zabranjeni skupovi s više od 25 osoba. Prosvjed, koliko je meni poznato, organizator je podnio zahtjev nadležnoj policijskoj upravi gdje su naveli da će biti nazočno 25 osoba. Ja u ovom trenutku ne znam koliko je ljudi, pretpostavljam iz ovoga što vidim preko portala da ih je više. Policijski posao u ovakvim situacijama je da vodi računa o javnom redu i miru što je temeljni posao policije. Drugo ne mogu komentirati - kazao je Božinović.

Distribucija cjepiva protiv korone

Capak je komentirao i ima li kakvih promjena što se tiče distribucije cjepiva.

- Što se tiče Pfizera imamo podatke do kraja ovog mjeseca i ništa se nije promijenilo u zadnje vrijeme. Trebali bi svaki ponedjeljak primiti Pfizerovo cjepivo, s time da ovo 15. veljače će biti 19 kutija, a 23.2. će biti 20 kutija. Povećava se broj doza koje isporučuju ali neće time vratiti ono što su nam oduzeli . Očekujemo da će u ožujku vratiti ono što su nam oduzeli u protekla tri tjedna. Što se tiče Moderne, oni su u nedjelju isporučili 4800 doza s tjedan dana zakašnjenja. Jučer smo primili od njih potvrdu da će 5.2. isporučiti 8400 doza. Iduća isporuka je trebala biti 2.2. s 10800 doza. Pomaknuli su termin i smanjili broj doza. AstraZeneca je distribucijsku listu prema EU obećala jutros. Nemamo informaciju da se nešto mijenja. U tri tranše od 9.2. trebali bi nam isporučiti cjepivo. Je li se nešto promijenilo saznat ćemo tijekom današnjeg dana - kazao je Capak.

- Ako bilo koja zemlja nakupi više doza nego što joj treba, a ostale budu uskraćene, neće riješiti tu situaciju za druge ni za sebe. Moramo biti svjesni činjenice da je pogotovo za manje države, vidite kako ove velike pa i EU ima problem kad se vis-avis nađe farmaceutske industrije koja ima proizvod koji želi cijeli svijet. Kada ne bi imali ovakav pristup u EU, sve druge zemlje bi bile u gotovo pa bezizlaznoj situaciji. Netko će reći da postoje i drugi proizvođači, ali mi smo kao članica EU odlučni, sve države članice, da koristimo samo ona cjepiva koja prođu proceduru EMA-e. Koliko imamo informacije, ovi koji se spremaju podnijeti zahtjev EMA-i za registraciju cjepiva na razini EU, to će sigurno povećati i mogućnosti i ako je EU, uključujući Hrvatsku, do sada s ovim proizvođačima čija cjepiva jesu na tržištu potpisala ugovore koji nadmašuju potrebe. Ako nema više pitanja, imate na webu koronavirus.hr komparativni prikaz mjera na snazi u zemljama EU iz kojeg se zorno vidi ono što govorimo, da je hrvatskim građanima u odnosu na druge članice EU najmanje toga uskraćeno u ovom trenutku. Nadamo se da će epidemiološka situacija biti takva da tako i ostane - kazao je Božinović zaključno.