Građani optužuju MUP i motocikliste, stručnjak analizira nesreću: ‘Vidim tri problema...‘

Nesreća u kojoj su jučer ujutro poginuli motociklist i biciklist, šokirala je Zagrepčane i izazvala lavinu rasprava na društvenim mrežama. Mnogo je kritika na račun ponašanja u prometu i motociklista i biciklista, no mnogi upozoravaju i na neodgovorno ponašanje policije.

"To nije bio motociklist nego ubojiti, 'leteći' projektil. Po meni, najveći je krivac MUP. Oni se prave da ne vide, ne čuju te projektile. Ne znam da li sam ikada vidio da je neki policajac zaustavio takve ubojice na motorima.

Možda bi počeli uvoditi reda da neka takva budala ubije njihovo dijete", napisao je jedan čitatelj na našem portalu Jutarnji.hr. "… strašno, šetala sam psa kad se to dogodilo… dva uzalud izgubljena života… ovih dana, Zagrebačka avenija, Rudeška, Hrvatskog sokola, motoristi kao da su poludjeli, ostaneš u šoku kad projure i bilo je pitanje vremena… eto, baš mi je teško… sućut", rekla je jedna čitateljica.

Opravdana ograničenja

"Nažalost, bilo je neizbježno s obzirom da se voze i jedni i drugi. Pitanje trenutka, a ne hoće li se dogoditi. Dnevno vozim oko 150 km po gradu i nema dana kad se ne dogodi situacija gdje biciklist oduzima prednost prolaza ili sjuri preko zebre misleći da ima prvenstvo prometa. Hitno je potrebna edukacija", piše jedan čitatelj.

Jučerašnju nesreću komentirali su i stručnjaci.

- Ne ulazeći u detalje nesreće, vidim tri problema. Prvo, biciklist ne smije voziti preko pješačkog prijelaza, nego u trenutku kad dođe do njega, mora sići s bicikla. Drugo, motocikl je loše uočljiv na cesti, njegova je silueta mala, bez obzira ide li nam u susret ili je iza nas. Treći problem su ekstremne brzine koje razvijaju motociklisti. Ograničenja u vožnji motociklom na 50 kilometara na sat opravdano su postavljena.

Jako je zabrinjavajuće to što u Hrvatskoj ima puno nesreća motociklista koje završavaju pogibeljno pa mislim da je to problem kojem bismo trebali posvetiti veliku pozornost - rekao nam je Krunoslav Ormuž, stalni sudski vještak za promet i docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Poznati biciklist Mladen Gaćeša, koji je biciklom obišao cijelu Europu, smatra da bi se ovakve nesreće mogle izbjeći uz više pozornosti, edukacije i kulture među sudionicima u prometu.

- Problem je svakako i infrastruktura. Zagreb je grad koji je nastao u doba kad su se vozili fijakeri i stoga nije prilagođen situaciji u kojoj ima pola milijuna automobila. Budući da težimo sve zelenijoj varijanti grada, mislim da će se dio grada morati uzimati automobilima, a dati biciklistima.

Sada imamo situaciju, primjerice na zelenom valu, da se dio pješačkih staza pretvara u biciklističke. Stoga se pješaci bune da nemaju prostor za hodanje To svakako nije u redu pa je potrebna odgovarajuća infrastruktura - rekao nam je Gaćeša.

Zanimalo nas je i stajalište platforme Možemo! koja je u predizbornoj kampanji promovirala program za zeleniji grad. Odgovorio nam je Vladimir Halgota, koordinator programa za promet Možemo!

Loša infrastruktura

"Iz zasad dostupnih informacija, budući da je riječ o semaforiziranom križanju, može se zaključiti da je uzrok sudara prolazak jednog od vozača kroz crveno, što je teško spriječiti. No pričekat ćemo rezultate uviđaja i donositi preporuke za dalje.

Kad je riječ o statističkim pokazateljima i zabilježenim nesrećama sa stradalim osobama, biciklistički promet u Hrvatskoj bilježi pozitivne trendove sigurnosti. Vozača bicikala sve je više, a policijske statistike upozoravaju na trend pada ukupnog broja nesreća u kojima sudjeluju bicikli.

Dakako, odgovornost je Grada Zagreba da postojećim korisnicima osigura sigurno, legalno i ugodno korištenje gradske prometne infrastrukture, a da stalnim ulaganjem potiče i druge da prijeđu na ovaj oblik kretanja gradom.

Nažalost, unatoč deklariranim kilometrima obilježenih biciklističkih staza, naslijedili smo situaciju u kojoj praktički ne postoji cjelovito legalna biciklistička staza u Zagrebu, nego je riječ o isprekidanim komadima koje tek treba povezati i uklopiti u širu prometnu mrežu. To nam je zadatak i time ćemo se baviti u svim novim infrastrukturnim projektima, a uz to ćemo u programu održavanja raditi na popravcima zatečenog stanja."