Hrvatska Ibiza teško pogođena korona krizom: Na našoj najpoznatijoj plaži izbrojali smo 30 ljudi

Prvi je dan srpnja. U zraku je više od trideset, sunce nemilice prži, more je kristalno čisto. Nepregledan niz ležaljki uredno je posložen s pažljivo izmjerenim razmakom, u pozadini se s jednog od šankova čuje klupska glazba. Sve je tu kao savršena kulisa za dobar provod, piše Zadarski.hr.

Jedino nema ljudi.

Plaža Zrće u Novalji, raj za partijanere iz cijelog svijeta, industrija zabave i tvornica novca, zjapi potpuno prazna. Slovom i brojkom, na 25 tisuća kvadrata najpoznatije plaže u Hrvatskoj, prvog dana sedmog mjeseca nabrojili smo ukupno 30 ljudi.

Polovica od toga je osoblje koje na paklenoj vrućini priprema klubove za ono malo gostiju koji od Zrća ne žele odustati ni nakon što je Grad Novalja, dan ranije, službeno zabranio održavanje svih festivala, after partyja i drugih masovnijih okupljanja na plaži. Vlasnicima klubovima i onima koji od Zrća posredno žive, a njih je u Novalji popriličan broj, bio je to zadnji čavao u lijes ionako izgubljene sezone.

Život na benzinskim parama

A Zrće zaista izgleda otužno. Na ogromnom parkiralištu gdje se nekad nije moglo pristupiti od gužve, trenutno je prazna betonska ledina sa samo nekoliko automobila zagrebačkih tablica. Na otvorima bezbroj malih lokala koji su na plaži prodavali hranu i piće zakucane su daske, na desetak bankomata i zatvorenih mjenjačnica tek zalijepljena obavijest “nema novca”.

Od pet velikih klubova, vrata je s novaljske strane otvorio samo Calypso koji radi u nekakvom polurežimu dnevnog kafića. S kolanske strane, jer je plaža administrativno podijeljena između te dvije općine, prije sedam dana otvorena je Noa. Ali, kažu nam, kao da nije jer dvadesetak ljudi u prostoru koji ih prima nekoliko tisuća sve je samo ne ugođaj za partijanje.

Na terasi jednog od tek dva otvorena beach bara potpuno sam sjedi Šime Oštarić, koncesionar plaže zadnje četiri godine, direktor tvrtke "Naša ideja" koja drži sve zabavne sadržaje na Zrću.

- Lani je na ovaj dan počeo Hyde out festival. Na ovoj pustoši koju sada vidite tada je partijalo više od 15 tisuća stranaca iz cijelog svijeta. Kako mi je sada, dok ovo gledam? Bolno je. Ako smijem do kraja biti iskren, jebeno je bolno - otvoren je Oštarić.

Lani je zapošljavao 250 ljudi, sada ih radi sve skupa 12. Niti pet posto. Menadžeri mu rade kao konobari, nema biranja ni izvolijevanja, svi su svjesni u kakvom su problemu.

A još početkom godine sve je mirisalo na rekorde. Booking festivala, koji svaki vikend na Zrće dovode tisuće partijanera, bio je 30 posto bolji nego godinu ranije, planirali su i tri potpuno nova događaja. I onda su početkom ožujka počela otkazivanja, polako su otpadali jedan po jedan sve dok im na kraju, odlukom Grada, nisu zabranjena sva okupljanja.

- Ove godine trebali smo rasturiti. Umjesto toga, živimo na benzinskim parama, na kreditima koje je užasno teško dobiti koliko god se govorilo drukčije. Ja sam prvi otvorio prije osam dana i to samo zbog destinacije, iako znam da nećemo biti ni na nuli. Zapravo, bit ćemo daleko ispod nule. Nema ljudi, to je početak i kraj priče. Ovo je industrija zabave koja radi po principu velikih brojeva.

U Novalji, zapravo na cijelom Pagu, imate bezbroj apartmana, vila, stanova koje puni samo Zrće. Nije korona povukla samo partijanere nego i obiteljske ljude, druge turiste, koji su ovdje dolazili zbog onoga što smo ovdje stvorili. Ne država, ne lokalna samouprava, nego privatna inicijativa. U zadnje tri godine mi smo u ovu plažu uložili 21 milijun kuna. Zrće je pokretač cijelog turizma na otoku, usudio bih se reći da nema brenda u hrvatskom turizmu kao što je ovaj. Ali, sve mi se više čini da za to nikoga nije briga - govori rezignirano Oštarić.

Njegove riječi vjerojatno bi potpisali i vlasnici ostalih pet velikih klubova koji su na sve moguće načine pokušavali spasiti ono što je ostalo od sezone. I to po danu, ne po noći.

Kad je krenuo novi val korone, a voda došla do grla, pokušali su organizirati manje programe koji bi dopuštali okupljanje 20 do 30 ljudi, uz sve moguće epidemiološke mjere poput mjerenja temperature, zaštitnih maski na ulazu, mjesta za izolaciju... Agencije su se već bile zagrijale, krenuli su upiti, a onda je stigao hladan tuš. Stožer civilne zaštite Grada Novalje, nakon sjednice na kojoj su analizirali događanja koja se planiraju organizirati u noćnim klubovima na plaži Zrće, zabranjuje organizaciju svih festivala.

San među borovima

- Ja sam svjestan da ova odluka ne paše svima. Mi se samo rukovodimo samo interesima grada i namjerom da sačuvamo i ne ugrozimo ovih 50 posto turističkog prometa od prošle godine. S neodgovornim ponašanjem, pogotovo partijanerskim turizmom koji je sigurno neprimjeren protuepidemijskim mjerama, ugrozit ćemo i ovo što imamo - odgovara gradonačelnik Novalje Ivan Dabo na prigovore sa Zrća.

Od 1,7 milijuna noćenja lani u Novalji, čak 900 tisuća ostvareno je u privatnom smještaju. Daleko najveći broj, preko 800 tisuća, otpada na mlade partijanere koji ovamo dolaze prvenstveno zbog Zrća. Suprotno tipično hrvatskim predrasudama kako je riječ o mladosti koja s ruksakom na leđima i bez kune u džepu spava među borovima, živi na sendvičima iz dućana i pije vodu iz špine, istina je nešto drukčija. Oni su vrlo dobri potrošači, a statistike pokazuju kako je njihova osobna potrošnja znatno veća od one prosječnog turista u Hrvatskoj i daleko nadmašuje, primjerice, iznos koji na ljetovanju potroše članovi obitelji koje dolaze kao turisti.

U Novalji su sami izračunali kako svaki od njihovih partijanera na smještaj, hranu, izlaske i sve druge usluge dnevno potroši minimalno 120 eura. Kad se taj iznos pomnoži s brojkom od najmanje osamsto tisuća noćenja, koliko ostvare gosti sa Zrća, dolazimo do brojke od nevjerojatnih sto milijuna eura koji se okrenu u samo jednoj sezoni. Možda je sada jasnije zašto prazna plaža toliko boli i koliko zakon velikih brojeva u masovnom turizmu može biti prevrtljiv.

Znaju to najbolje privatni iznajmljivači koji su najviše vezani uz goste sa Zrća. Čak 20 tisuća kreveta u privatnom smještaju teško je bilo napuniti i u normalnim sezonama, a kamoli u ovoj turističkoj apokalipsi.

- Bojim se da ovo nije najgore što nam se može dogoditi. Jer upitna postaje i iduća sezona u koju se ulazi već koncem kolovoza, kada se rade ugovori i počinje prodaja za ljeto 2021. godine. Ako se ovako nastavi, nikako neće biti dobro. A onda ćemo svi mi skupa jako kleknuti - završava Oštarić.