Ugostitelji su u srijedu, nakon toliko dugog lockdowna kada je njihova djelatnost u pitanju, konačo odahnuli. Napokon im je, odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite, omogućen rad u zatvorenim prostorima. Oni s malim terasama, kao i kafići koji ih uopće nemaju, zbog strogih su mjera bili na rubu zatvaranja i spašavale su ih tek državne potpore, iako će mnogi reći da su one bile jedva dostatne da se glava održi iznad površine.
Goste hrvatskih kafića jutros su dočekali uredni, lijepo posloženi stolovi, na ponekom i pepeljara za pušače, a na ulazu ponuđeno dezinfekcijsko sredstvo no u većini zagrebačkih ugostiteljskih objekata unutarnji prostori ostali su potpuno prazni. Terase su bile pune gostiju koji ispijaju kavu ili sok, no unutra nitko ni da zađe.
- Ma kakvi. Od jutra nitko nije ušao, osim na toalet. Lijepo je vrijeme, ljudi žele uživati na terasama, sunčati se i piti kavu, porazgovarati. Nema potrebe da budu unutra. Ali, svejedno nam je drago da možemo raditi i unutra. To će se vidjeti dolaskom lošijeg vremena. Kada padne kiša i zahladi, svi će htjeti sjediti u unutarnjem dijelu - kazuje nam mladi konobar kafića Bloom na zagrebačkoj Trešnjevci, Marko Turčić. Užurbano nosi tacne s kavama na terasu, no mi smo mu prvi i jedini gosti unutra.
U sličnom okruženju dočekuje nas i Dražen Biljan, vlasnik franšize Egoist bar te dopredsjednik Nezavisne udruge ugostitelja grada Zagreba. Zove nas u svoj objekt u Cvjetnom naselju, jedan od tri koje vodi. Gostima se u raskošno uređenom prostoru nudi štošta, od vrhunskih vina i kave do domaćih kroasana punjenih kajganom, što je, uz burgere i ledene voćne plate specijalitet kuće. Ipak, nigdje nikog, osim na terasi.
- Ma bila su trojica, ali su otišli baš prije vas - smije se Biljan.
Njegova je priča posebna, objekt na Jarunu bio je pred propadanjem jer su zagrebačke službe odlučile baš u vrijeme lockdowna raditi vrelovod na toj trasi, zbog čega je morao zatvoriti terasu, a unutra se nije smjelo raditi. I što drugo nego - ključ u bravu. Ipak, najcrnji scenarij uspio je izbjeći.
- Nakon devet mjeseci nerada u zatvorenim prostorima dočekali smo i taj dan, eto, malo razloga za radost. Mjera je trebala biti donesena i ranije, kao i naši kolege iz restorana bili smo spremni otvoriti ranije i poštovati sve propise. Ne znam zašto nama rad prije nije omogućen. Ali, idemo biti pozitivni, idemo raditi - kaže.
Priznaje da ni u njegovom objektu prvog dana odluke nije bilo previše gostiju u unutarnjem prostoru, ali se nada da će dolaskom jeseni to biti drugačije.
- Jako puno mojih kolega moralo je zatvoriti svoje objekte, narušeno je mentalno zdravlje ugostitelja, a to je jako velik problem. Svi se trudimo ispoštovati sve mjere i apeliram i na svoje kolege da ih maksimalno poštuju jer to je sad pitanje opstanka - kaže.
A Stožer je za rad u unutarnjim prostorima propisao stroge mjere. Tako svakom gostu na ulazu mora biti ponuđeno dezinfekcijsko sredstvo, a smiju se zadržavati samo na sjedalicama, nema zadržavanja na šanku. Kada ulaze u prostor moraju nositi masku koju smiju skinuti samo kad sjednu, a moraju je opet staviti kada krenu platiti račun ili, primjerice, na toalet. Konobar jednog trešnjevačkog kafića unezvjereno nam je rekao kako je čuo da za jednim stolom smiju sjediti samo članovi istog kućanstva.
- Kako da ja to provjerim, da ih pitam tko je što kome? Apsurdno - rekao je.
Ohrabrili smo ga rekavši kako se radi o dezinformaciji koja se proširila nekim medijima. No, jasno je da ugostitelji nisu na čistu i "pušu na hladno" jer se nitko ne želi dovesti u situaciju da zbog kršenja ijedne mjere plaća visoke kazne za koje, nakon toliko mjeseci pandemije, nemaju novca. Nakon što su 30. studenog prošle godine zatvoreni caffe barovi, novost je da od prvi rujna uz posebne epidemiološke mjere mogu ponovno primati goste u zatvorenim dijelovima svojih objekata.
Radno vrijeme barova i disko klubova ostalo je do ponoći. Direktna posljedica zatvaranja ugostiteljskih objekata uz velike poteškoće i pada prometa, najviše se očitava kroz brojku od 1100 trajno zatvorenih ugostiteljskih objekta. Pretpostavlja se da se radi uglavnom o obrtnicima koji su zatvorili svoje objekte u strahu da im ne bi došle ovrhe na imovinu zato što obrtnici poslovanje jamče svojom imovinom.
Ovogodišnju turističku sezonu u kumulativnom iznosu restorani su odradili na nuli dok su barovi na Jadranu odradili sezonu s padom prometa od 10 posto a oni na kontinentu s padom od 23 posto.
Ostvareni iznosi za vrijeme sezone u restoranima u visini od dvije trećine otpadaju na Jadran dok je kod barova taj omjer tri četvrtine u korist onih na Jadranu. Kada se promatra pad prometa od veljače do svibnja on je za restorane iznosio 38 posto a za barove 62 posto. Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj je oko 35 000 ugostiteljskih objekata od kojih je oko 55 posto barova. Procjenjuje se da oko 7000 objekata uopće nema terase tako da takvi gotovo nisu mogli raditi. Potporu u iznosu od
4000 kuna po zaposleniku dobivaju ugostitelji koji imaju pad prometa preko 60 posto, a oni koji imaju pad u iznosu od 50 posto dobivaju potporu u iznosu od 3000 kuna dok oni koji imaju pada promet od 40 posto dobivaju 2000 kuna. Uvjet je i 70 posto cijepljenih radnika ili preboljenja Covida.
Jelena Tabak, predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja napominje da će sezona ostati samo dašak vjetra ako se ne pusti ugostitelje da rade bez ograničenja.
- Zato bi bilo ispravno da potpore ostanu i u ugostiteljskom sektoru jer je naš sektor ozbiljno pogođen ovom krizom. Osim toga, promijenile su se navike ljudi tako da jedan veliki broj građana izbjegava zatvorene prostore. Dakle još uvijek postoje ozbiljna ograničenja rada - ističe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....