VUKOVARSKA

Najopasnija zgrada u Zagrebu ide u sanaciju, doznali smo sve detalje komplicirane operacije!

Posao bi trebao biti gotov do kraja ožujka, a na krov zgrade bi se trebala postaviti replika konstrukcije, ali od lakšeg materijala
 Ronald Goršić/Cropix

Velika krovna konstrukcija s "najopasnije zgrade u Zagrebu", one u Vukovarskoj 52, napokon ide u sanaciju. U subotu, kako doznajemo, počinje akcija skidanja 230 tona teške armiranobetonske nadstrešnice koja se opasno nagnula s osmerokatnice Vojne mornarice još nakon zagrebačkog potresa u ožujku i sada prijeti urušavanjem na pločnik i kolnik.

Kako smo se uvjerili na terenu, danas će se dovršiti postavljanje skele, odnosno daščanog tunela ispred svih pet ulaza stambenog kompleksa kojim će stanari i pješaci sigurno prolaziti, a prostor ispred zgrade, uključujući nogostup do Vukovarske ceste, bit će ograđen narančastom ogradom i tu će prolaz biti zabranjen zbog opasnosti od padanja materijala.

Duga borba

Sanaciju kobne konstrukcije, što ujedno predstavlja i kraj devet mjeseci duge borbe stanara Vukovarske 52 za uklanjanje nadstrešnice koja im je od ožujka "visjela nad glavom", a u je prosincu dodatno stradala, na sebe je sada preuzeo Grad Zagreb.

Razlog je to što su ukupni troškovi uklanjanja, oko 2 milijuna kuna, preveliki da bi se podmirili iz pričuve zgrade. Stanarka Boška Trbojević, glasnogovornica stanarskog vijeća uime 250 stanara, ispričala nam je da konfuzija oko nadležnosti za sanaciju traje već mjesecima. Ukratko, kako je osmerokatnica zaštićeno kulturno dobro, uklanjanje je trebalo preuzeti Ministarstvo kulture, ali ono ju je delegiralo Gradu jer je riječ o izvanrednim okolnostima narušavanja sigurnosti.

- Od ožujka se čekao Zakon o obnovi, nije se znalo tko bi to trebao popraviti, a tko financirati i nikome nije bilo jasno tko je za što zadužen - govori Trbojević.

Stanari su onda stvar uzeli u svoje ruke i angažirali građevinskog inženjera Berislava Medića, inače profesora na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, koji je napravio detaljni projektni koncept uklanjanja nadstrešnice. U međuvremenu se ipak u cijelu se priču uključio i Grad Zagreb, angažirajući izvođače radova, splitsku građevinsku tvrtku Spegra, koji će konstrukciju uklonili prema Medićevu projektu.

Iz Grada smo, pak, doznali da su na sanaciju na neki način i natjerani jer je Ministarstvo kulture to spustilo na njihovu razinu. Tako će, kako su nam rekli, u prvoj fazi oni podmiriti cijeli trošak prema izvođaču od 2 milijuna kuna, ali će poslije, vraćajući milo za drago, Ministarstvu kulture ispostaviti račun jer je ipak riječ o zaštićenom kulturnom dobru. Pritom bi dio troška sanacije mogli snositi i stanari. Očitovanje Ministarstva kulture do zaključenja broja nismo zaprimili.

Dijamantna brusilica

Uglavnom, vraćajući se na sanaciju, inženjer Berislav Medić, zadužen za projekt, objasnio nam je da bi se cijeli posao skidanja trebao odvijati u etapama i trajati najdulje dva mjeseca.

Plan je da se cijela nadstrešnica "razbije" na 60-ak ploča veličine četiri tone. Radnici bi mogli dnevno rezati dvije takve betonske ploče i spuštati ih na tlo kranom koji će biti postavljen s južne strane zgrade kako ne bi smetao prometu.

- Prvo će se ograditi cijeli prostor oko zgrade i osigurati tunel za prolaz stanara i pješaka.

Onda se postavlja kompleksna skela oko konstrukcije na krovu za stabilizaciju nadstrešnice, tako da ni u slučaju novog potresa ne može doći do urušavanja.

Budući da se konstrukcija ne može razbijati ni štemati, dijamantnom će se brusilicom rezati na komade težine četiri tone i kranom spuštati na tlo - objasnio nam je arhitekt Medić.

Uzgred, svojim projektnim konceptom Medić je dao i prijedlog nove konstrukcije, odnosno replike koja bi trebala biti postavljena na krov nakon što se stara makne.

Naime, konzervatori će, a to je Ministarstvo kulture, zahtijevati vraćanje prvotne vizure zaštićenog kulturnog dobra na zgradu u Vukovarskoj, ali prema Medićevim riječima, bilo bi suludo da se identična replika, težine 200 tona, od betona postavlja opet na krov.

- Vjerojatno će volumen i forma konstrukcije biti ista, ali će se napraviti od lakšeg materijala.

U projektnom sam nacrtu načelno predložio da to bude polimer, nešto kao armirana plastika koja ima kvalitetu čelika, ali je pet puta lakša - kaže Medić, objašnjavajući što bi bilo razumno rješenje.

Što se potencijalne opasnosti za stanare tiče, Berislav Borovina, šef splitske Spegre, izvođača radova, istaknuo je da stanari ne moraju strahovati niti napuštati stanove jer cijela operacija uklanjanja ne predstavlja nikakvu opasnost za njih.

- Jednom kada se konstrukcija učvrsti skelom, opasnosti više neće biti, pa čak ni da dođe do novog potresa. Uostalom, kada bi konstrukcija i pala s visine od dva metra, ne bi uzrokovala oštećenja na stanovima ispod, opasnije bi bilo da pada s dvadeset metra na cestu i prolaznike - tumači Borovina. Na pitanje hoće li stanari u iduća dva mjeseca biti izloženi nesnosnoj buci rezanja betonskih ploča, Borovina i to odbacuje dodajući da alati koje koriste, među ostalim, dijamantna brusilica, visokotlačne pumpe i preše, ne proizvode toliku razinu buke kakvu bi proizvele bušilice i štemalice.

Stanari odahnuli

U svakom slučaju, stanari Vukovarske 52 odahnuli su saznavši da će se konstrukcija napokon početi uklanjati.

Iako su tri obitelji napustile svoje stanove u ožujku, zabrinute da bi stupovi mogli propasti u njihove stanove, većina stanara iz ukupno 98 stanova ne želi i ne misli napuštati svoje domove dok radovi traju.

Tako nam je 85-godišnji Pavao Švarc, stanar ulaza D na osmom katu, čiji je stan direktno ispod konstrukcije, rekao da o preseljenju niti ne razmišlja.

- Mislim da ne možemo sada biti sitničavi i govoriti da nam nešto smeta nakon što devet mjeseci pokušavamo ukloniti tu opasnost. Da, bili smo bez struje i lift jedno vrijeme nije radio, vjerojatno će biti nešto buke od radova, ali nerado bih se selio čak i kad bih morao - jasan je Švarc.

Narušavanje komocije pritom ga najmanje zabrinjava. Više ga mori, kaže, trošak koji bi stanarima nakon posla mogao pasti na leđa. U ovom trenutku ne zna se točno hoće li se stanarima za uklanjanje ispostaviti račun prema uvriježenom modelu 60: 20: 20, kako je to Zakonom o obnovi predviđeno.

U toj bi računici, dakle, svaki stan morao dati oko 5000 kuna, a umirovljenicima i taj trošak predstavlja problem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 05:26